Glikemijski indeks mjeri kako brzo pojedina hrana otpušta ugljikohidrate u tijelo, povisujući razinu šećera u krvi. Hrana visokog GI, poput bijelog kruha, bijele riže ili šećera uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi. Hrana niskog GI uključuje većinu povrća, voća, mahunarki i neprocesiranih žitarica.
U istraživanju su znanstvenici promatrali učinak hrane visokog odnosno niskog GI na miševe. Nakon 6 mjeseci, rezultati su pokazali da su obje skupine miševa imali istu tjelesnu masu. Medutim, miševi koji su dobivali hranu visokog GI su imale dvostruko veći udio masti u tijelu, krvi i jetrima u usporedbi miševima koji su dobivali hranu niskim GI.
Autori studije smatraju da su navedeni rezultati posljedica činjenice da hrana visokog GI povećava proizvodnju inzulina. Inzulin se koncentrira u jetrima što za posljedicu ima povećano skladištenje masti.