Tzv. gen dugovječnosti utječe na povećanje čestica kolesterola u krvi što im onemogućuje stvaranje naslaga na stijenkama krvnih žila.
Takve naslage s vremenom otežavaju funkcioniranje mozga te povećavaju izglede za moždani udar i infarkt, pišu istraživači s newyorškog Albert Einstein College of Medicine.
Rezultati studije koje je objavio stručni časopis Neurology se temelje na testiranju gotovo 300 ispitanika u 70-im, 80-im i 90-im godinama života.
Osobe kod kojih je bio prisutan tzv. gen dugovječnosti su imale dvostruko veće izglede za normalno funkcioniranje mozga te znatno bolje rezultate na testiranjima pamćenja i sposobnosti koncentracije.
Istraživači vjeruju da proučavana varijanta gena po imenu CETP također štiti od razvoja Alzheimerove bolesti.