Prosječni noćni odmor ispitanih iznosi 6,58 sati tijekom tjedna i 7,50 vikendom, prema ispitivanju Nacionalnog instituta za spavanje i bdijenje (INSV). Trideset tri posto ispitanih, posebice oni iznad 35 godina, spavaju 6 sati ili kraće tijekom radnog tjedna, a 71 posto vikendom. Trećina ispitanih tvrdi da loše spava, a 55 posto bi željelo spavati 8 ili 9 sati.
U pedeset godina svakodnevno spavanje se skratilo za oko sat i pol. Tijekom godine dana nedostaje nam više od mjesec i pol sna s obzirom na naše potrebe. Predsjednik Znanstvenog vijeća INSV-a Damien Leger je rekao da je jedan od razloga nedostatnog sna 'elektronizacija' soba uz svjetleće budilice, tv i radio prijemnike, mobitele, računala. Većina ljudi ima 3 do 4 elektronske sprave u sobi, posebice mladi, rekao je.
On je također upozorio na nesanicu osoba između 25 i 35 godina uzrokovanu stresom prvog zaposlenja. Oko 13 posto Francuza ima predug popodnevni odmor koja im kvari noćni san, a preporučeno trajanje odmora je 15 do 20 minuta, naglasio je Leger.
Nedostatak spavanja donosi teške posljedice: potiče gojaznost i dijabetes, ali i kardiovaskularne i fizičke probleme poput tjeskobe i depresije. Pospanost je glavni uzrok prometnih nesreća (1 od 3), ispred alkohola (1 od 6) i brzine (1 od 10). Leger naglašava da blizu polovice roditelja podcjenjuje potrebe za snom najmlađe djece, koja variraju između 14 i 15 sati sa 6 mjeseci do 12 sati između 3 i 4 godina.