To stoji u stručnom osvrtu "Pušenje kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti", objavljenom u časopisu "Medix", u kojem se, među ostalim, navodi da duhanski dim sadrži više o 4000 škodljivih kemijskih sastojaka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), na koje se u navedenom članku poziva Vlaste Hrabak-Žerjavić, u razvijenim zemljama puši oko 40 posto muškaraca i 20 posto žena, a u zemljama u razvoju gotovo 50 posto muškaraca i oko 10 posto žena.
S pušenjem se povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, te osobito infarkta miokarda, moždanih i krvožilnih bolesti, pa tako prema SZO-u duhan godišnje u svijetu uzrokuje smrt više od pet milijuna ljudi.
Autorica upozorava da duhanski dim sadrži više o 4000 škodljivih kemijskih sastojaka, od kojih je nikotin - najpoznatiji, jer upravo on stvara pušačku ovisnost. Međutim, napominje se u članku, jedan od štetnijih sastojaka duhanskog dima nedvojbeno je i ugljikov dioksid, koji se uz crvena krvna zrnca (hemoglobin) veže dvjesto puta brže od kisika.
To znači da kod pušača od 10 do 15 posto hemoglobina može biti vezano uz ugljikov monoksid, što, naravno, znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom.
To je osobito opasno za osobe sa srčanim tegobama i
bolestima.
Prema rezultatima istraživanja SZO o globalnoj proširenosti pušenja u mladih iz 2002., u dobi od 13 do 15 godina pokušalo je pušiti gotovo 60 posto ispitanika.
U tom je istraživanju sudjelovala i Hrvatska, pa se i na nju odnose zaključci u kojima se, među ostalim, poziva na stalnu antipušačku kampanju i edukaciju najmlađih.