Dojenčad ne treba hraniti kašastom hranom

Slika nije dostupna
Uvoditi dojenčadi kašastu hranu nakon šestog mjeseca života, prije prijelaza na usitnjenu hranu, neprirodno je i nepotrebno, smatra UNICEF-ova stručnjakinja za brigu o djeci, uz pojašnjenje da takav način prehrane može biti uzrok raznih zdravstvenih problema u kasnijoj životnoj dobi djeteta.

Zamjenica direktora UNICEF-ove udruge "Baby Friendly Initiative" Gill Rapley izjavila je kako djecu do šestog mjeseca života treba isključivo dojiti, ukoliko je to moguće, a ako nije, hraniti ih zamjenskim mlijekom te nakon toga perioda prijeći na usitnjenu krutu hranu. Među ostalim, kazala je Rapley, na ovaj način djeca postaju manje izbirljiva kad je riječ o prehrani.

Rapleyeva se prehranom dojenčadi bavi 25 godina i izdala je priručnik o programu prehrane pod nazivom "Baby-Led Weaning". U više je navrata istaknula kako su njezina istraživanja pokazala da tijekom prvih šest mjeseci dojenčad treba hraniti isključivo mlijekom. 

Ako je riječ o majčinu mlijeku, nije potrebna ni voda, a ako se dijete hrani mlijekom u prahu, tada se prehrani može dodati i par žličica vode na dan. 

Istraživanje je također pokazalo da postupno dodavanje kašaste hrane prehrani u prvih šest mjeseci života dojenčeta samo razrjeđuje prirodnu vrijednost mlijeka te može naškoditi njegovu zdravlju u kasnijem periodu.

Nakon šestomjesečnog životnog razdoblja Rapley smatra da su djeca sposobna primati usitnjenu, a ne kašastu hranu te ju pomalo žvakati. 

Hranjenje djece kašastom hranom, prema Rapleyenu mišljenju ni u ovom slučaju nije dobro jer može usporiti razvoj sposobnosti žvakanja krute hrane. Nakon šest mjeseci ona preporučuje kombinaciju mlijeka i krute usitnjene hrane koju će moći žvakati.

Kao još jedan argument protiv kašaste hrane navela je nesposobnost djeteta da ocijeni koliku je količinu hrane konzumiralo, zbog čega dolazi do 'prejedanja', a kod neke djece i do zatvora. Također okrivljuje industriju dječje hrane da zbog vlastitog profita uvjerava roditelje kako je korisno djecu hraniti kašicama.

"Rezultati znanstvenih istraživanja u skladu su s mišljenjem
mjerodavnih vladinih tijela kako nema nikakva razloga da dojenčad nakon šestomjesečnog dojenja ne prijeđe na usitnjenu hranu", zaključila je američka znanstvenica.

Britanski pedijatar-gastroenterolog David Candy smatra da je zamisao Gill Rapley dobra, no upozorava kako je teško odrediti precizno vrijeme uvođenja u prehranu usitnjene hrane jer je to vrlo individualno. Candy također vjeruje kako kašice mogu kod neke djece olakšati prijelaz u prehrani s mlijeka na usitnjenu krutu hranu. 

"Neka djeca lagano će se priviknuti na 'grudice' i sitne komadiće hrane, no kod nekih je oromotorna funkcija u toj životnoj dobi slabo razvijena pa će hranu odbijati". 

Prof Candy smatra da svakome djetetu treba pristupiti kao individui, a glasnogovornica "Baby Friendly Initiative" napomenula je kako Gill Rapley svojim zaključcima istupila u vlastito ime, a ne u ime udruge.