Znanstvenici smatraju kako je glavni uzrok tome izloženost dišnog sustava djece, koji je još u razvoju, kloru iz bazenske vode. Prema njihovim saznanjima dugoročne efekte nusproizvoda klora na respiratorni sustav djece treba detaljno proučiti i pobrinuti se da bazeni budu filtrirani na ispravan način. Važno je također, istaknuli su, pripaziti da količina
nusproizvoda klora bude pažljivo regulirana.
Ista ekipa stručnjaka prije tri godine dokazala je da kao
posljedica reakcije klora sa znojem i urinom iz bazenske vode nastaju štetna isparavanja koja mogu oštetiti dječja pluća.
Također su ustanovili da se u organizmu djece koja redovito plivaju u zatvorenim bazenima akumuliraju proteini za koje je otprije poznato da u visokom postotku utječu na oštećenje stanica u plućima.
U zadnjoj su studiji znanstvenici analizirali u kojoj mjeri od hripanja u prsima, astme, visoke temperature, alergijskog rinitisa i ekcema pati oko 190.000 13-godišnjaka i 14-godišnjaka iz 21 zemlje Europe. Zatim su dobivene postotke usporedili s brojem kloriranih zatvorenih bazena na 100.000 stanovnika u svakoj od zemalja.
Rezultati njihova istraživanja su pokazali da, čak i kad se uzmu u obzir faktori poput klime, nadmorske visine, imovinskog stanja, postoji snažna veza između astme i sličnih poremećaja i činjenice da djeca često plivaju u zatvorenim kloriranim bazenima.
Ipak važno je pažljivo proučiti sve efekte klora na respiratorni sustav djece jer je plivanje iznimno dobar oblik vježbe za djetetov razvoj.