Njihovo otkriće, objavljeno u internetskom izdanju časopisa BMC Medicine, pokazuje da žene slabije reagiraju na aspirin nego muškarci.
Žene sa smanjenim ili prosječnim rizikom za infarkt "vjerojatno ne bi smjele uzimati aspirin kao preventivnu terapiju", rekao je dr. Don D. Sin sa sveučilišta British Columbia u Vancouveru.
U opsežnoj analizi objavljenih studija dr. Sin i njegovi kolege
obuhvatili su 23 klinička istraživanja s ukupno 113.494 ispitanika,koja su ispitala djelotvornost aspirinske terapije u sprječavanju infarkta.
Aspirin je, kako se pokazalo, donekle smanjio rizik za infarkte
blažega intenziteta (28 posto), ali nije smanjio rizik za teške
infarkte sa smrtnim ishodom, izvijestili su istraživači.
Primijećeno je, međutim, da su rezultati kliničkih ispitivanja znatno varirali. Istraživači tvrde da se oko 27 posto ukupnih varijacija u izvješćima o blažim infarktima može objasniti brojem muškaraca i žena uključenih u ispitivanjima.
Općenito, studije u koje su bili uključeni muškarci pokazivali su najveće smanjenje rizika za blaže infarkte, dok ispitivanja koja su uključivala žene nisu pokazala znatno smanjenje rizika za blaže infarkte.
"Ovi su podaci u skladu s tvrdnjom da je aspirin manje djelotvoran kod žena te se nameće pomisao da su žene sklonije otpornosti na aspirin", rekli su dr. Sin i njegovi kolege.