Svim bolesnicima koji osjećaju nedostatak zraka dok miruju i kod manjih napora, dugotrajan i česti kašalj s iskašljavanjem, napade suhog kašlja prilikom fizičke aktivnosti, te povremeni osjećaj sviranja u prsima, preporučuje se odaziv na tu akciju, priopćeno je iz KB-a.
Spirometrija je brza i jednostavna metoda kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno količina zraka koju bolesnik može izdahnuti u potrebnom vremenu.
Spirometrijski nalazi pomažu u dijagnosticiranju astme i KOPB-a, te u određivanju stupnja težine bolesti.
Kronični kašalj i iskašljavanje te zaduha i otežano disanje već i pri najmanjem fizičkom naporu svrstavaju se u najčešće simptome koji karakteriziraju KOPB.
Simptomi se razvijaju postupno tijekom godina pa ih bolesnici često zanemaruju sve dok im ne počnu značajno ugrožavati kvalitetu života.
Stoga se oboljeli trebaju što ranije javiti liječniku, kako bi se na vrijeme postavila točna dijagnoza i započelo liječenje.
Najmanje 10 posto svjetske populacije iznad 40 godina starosti boluje od KOPB-a, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Globalno je bolest rangirana kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti, uz bok AIDS-u, pa ipak 75 posto slučajeva KOPB-a u općoj populaciji ostan nedijagnosticirano.
Isto tako, WHO procjenjuje da je 2000. godine u svijetu 2,74 milijuna ljudi umrlo od posljedica KOPB-a.
Najveći faktor rizika za nastanak KOPB-a je pušenje cigareta, a vjerojatnost za smrt od KOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača.
Ostali rizični faktori uključuju naslijeđe, pasivno pušenje,
izloženost zagađenom zraku na poslu i okolišu, te dječje respiratorne infekcije.