U najnovijoj studiji, koju su proveli španjolski znanstvenici, u vinu je izolirano 11 sojeva bakterija među kojima su Lactobacillus, koja se inače nalazi u jogurtu, kao i Oenococcus i Pediococcus, koje su povezane s procesom nastajanja vina.
'Sve do sada, mnoge studije su izvještavale o tome kako su najbolji izvori probiotika mliječni fermentirani proizvodi tako da su se probiotici iz vina, kao što je Lactobacillus, veoma slabo istraživali', rekao je autorica studije Dolores González de Llano, znanstvenica Sveučilišta Autónoma de Madrid u Španjolskoj.
No, s vremenom se pojavila potreba za probioticima koji se ne nalaze u mliječnim proizvodima. Oni su izuzetno važni upravo zbog porasta broja ljudi koji su intolerantni na laktozu pa ne mogu konzumirati mliječne proizvode, ali i za ljude koji iste ne mogu jesti zbog povišenog kolesterola, piše LiveScience.
Probiotici su živi organizmi koji mogu pozitivno utjecati na zdravlje konzumenata ukoliko se unose u dozvoljenim količinama. Probiotici su odlični za održavanje zdrave crijevne flore te za pravilan rad crijeva, a imaju i pozitivan učinak u borbi protiv raka, kao i za snižavanje kolesterola.
Liječnik tvrdi: 'Nije dobro NE piti alkohol!'
U ovoj studiji istraživači su ispitali sposobnost bakterije, koju su izolirali iz vina, da preživi u uvjetima koji su slični onima koji postoje u probavnom sustavu čovjeka.
Bakterija u bilo kojoj namirnici mora biti sposobna preživjeti u neprijateljskom okruženju probavnog trakta kako bi imala utjecaj na ljudsko zdravlje.
Tako su znanstvenici promatrali da vide hoće li bakterija pronađena u vinu preživjeti nakon što je izložena simulativnom djelovanju želučanog soka, žuči i lizozima, enzima koji je visoko koncentriran u ljudskoj slini, a koji mogu oštetiti bakterijske stanične stijenke.
Svojim pokusima su otkrili da bakterija može preživjeti u takvim uvjetima, i to jednako, pa čak i bolje od bakterija koje su poznate po svojoj dobrobiti za ljudsko zdravlje.
Jedan soj bakterija iz vina, P. pentosaceus CIAL-86, imao je odličnu sposobnost zadržavanja u crijevima te se pokazao kao odličan u borbi protiv bakterija E. coli.
Probiotička svojstva bakterija mliječna kiselina izoliranih iz vina slična su onima koji dolaze iz mliječnih proizvoda poput mlijeka i jogurta, ali i ostale hrane kao što su kobasice, kiseli kupus, masline, voće, žitarice i riba.
Ovo novo otkriće ne znači, međutim, da će konzumiranje nekoliko čaša vina dnevno osobi pružiti jednake zdravstvene beneficije kao što je jedenje hrane poput jogurta.
Ovo istraživanje će biti objavljeno u prosinačkom izdanju časopisa 'Food Microbiology'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook