Dosad najveća studija istraživanja slanja elektroničke pošte obuhvatila je pitanja poput obrazaca našeg ponašanja, a istraživači koju su radili na njoj ušli su u trag svakoj od uključenih osoba, saznali sve o njima, ne bi li studiju završili sa što točnijim podacima.
E-mail je ostava nešeg življenja u kojoj držimo osobne stvari i iskustva već duže od dva desetljeća, no mnogi od nas još uvijek vodimo bitku s njezinim održavanjem. Kad se nađe ponešto vremena, izbrusit ćemo poruke do zadnje, samo kako bi napravli prostora za nove koje će tek doći.
I dok se broj nepročitanih poruka penje u nebesa, odgađamo ne samo odgovaranje na iste, već i njihovo čitanje. Već nam je iz naslova poruke jasno o čemu se radi. Postoje li među nama oni koji se ne odnose na ovaj način prema e-mailu? Jesmo li doista nepredvidivi po pitanju e-maila?
HUB upozorava na nove prijevare: Dobro provjerite podatke o primatelju!
Vjerovali ili ne, daleko smo od nepredvidivosti. Dokazala je to najnovija studija Yahoo istraživačkog centra u čije je istraživanje bilo uključeno više od dva milijuna korisnika i izmjenjeno oko 16 milijardi poruka.
Dosad najveća studija o ovoj temi obuhvatila je pitanja poput obrazaca našeg ponašanja, a istraživači koju su radili na njoj ušli su u trag svakoj od uključenih osoba, saznali sve o njima, ne bi li studiju završili sa što točnijim podacima.
Pomno je bilježeno vrijeme slanja e-mail poruka, dužina poruuke, broj privitaka kao i uređaj s kojeg je poruka poslana. Studija se bavila i demografskim faktorima poput spola i godišta korisnika. Zaključak istraživanja? Ljudska vrsta je nevjerojatno predvidiva, prenosi Gizmodo.
Mlađi ljudi šalju kraće poruke i brže odgovaraju na njih od onih malo starijih. Studija je pokazala da muškarci u većini slučajeva šalju nešto kraće poruke i brže odgovaraju na poruke od žena.
Policija upozorava: Ne nasjedajte na mailove prevaranata!
Ono što je iz studije vidljivo je to da najčešće na e-mailove odgovaramo vikendom kao i u vrijeme u kojem smo na poslu, a kada dobijemo veću količinu poruka, gotovo da je pravilo da odgovaramo samo na mali dio njih, ostale se trudimo zanemariti. One na koje ipak odlučimo odgovoriti postaju kratke poruke i odgovaramo u što kraćem mogućem roku.
Možda vas ove informacije nisu oduševile niti će vam pomoći u boljoj životnoj organizaciji, no ova studija mogla bi predstavljati prekretnicu za računalne algoritme. Onima koji se bave razvojem softvera, ove informacije itekako će poslužiti pri dizajniranju boljih e-mail aplikacija koje će potom svima uvelike olakšati selekciju poruka, možda i smanjiti prekomjerno nakupljanje istih.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook