Muškarac koji je 1860-ih izumio vremensku prognozu bio je suočen sa skepticizmom, pa čak i sprdnjom, ali znanost je bila na njegovoj strani, piše BBC. Prije 150 godina admiral Robert FitzRoy, proslavljeni jedriličar i osnivač britanskog meteorološkog ureda, oduzeo si je život. Jedan list o njegovoj smrti izvijestio je kao o iznenadnoj i šokantnoj katastrofi.
Danas ga se pamti kao šutljivog kapetana Charlesa Darwina na brodu Beagle, tijekom poznatih oplovljavanja 1830-ih godina. No, tijekom života bio je zvijezda zbog svojih pionirskih dnevnih vremenskih prognoza.
Stiže prvi val vrućine: Sljedeći tjedan znojit ćemo se na +30
Kada je 1854. godine osnovao ono što će kasnije postati meteorološki ured nije postojala stvar kao vremenska prognoza. Umjesto toga je u sklopu Uprave za trgovinu osnovan meteorološki odjel s ciljem da se pomogne jedrenju boljim mapama vjetra.
Bez prognoze, ribari, seljaci i drugi koji su radili na otvorenome morali su se oslanjati na vremenske mudrosti, pojavu oblaka ili ponašanje životinja kako bi zaključili što se sprema. Početkom 19. stoljeća dogodilo se nekoliko napredaka u teoriji. Među njima i razumijevanje načina na koji funkcionira oluja.
Vremenske karte omogućile su lakše vizualiziranje atmosefere u pokretu. No, unatoč svim otkrićima prevladavalo je mišljenje da je vrijeme jednostavno kaotično. A FitzRoya je mučio masivan gubitak života na moru. Vjerovao je da su mnogi životi mogli biti spašeni da je bilo upozorenja.
Nakon katastrofalnog potonuća broda 1859. godine dobio je ovlasti za početak izdavanja upozorenja na oluju. Činio je to pomoću električnog telegrafa, tada zbunjujuće nove tehnologije.
Telegrafska mreža brzo se širila što mu je omogućilo prikupljanje podataka o vremenu na obali u stvarnom vremenu, u svom londonskom uredu. S upozorenjima je započeo 1960. godine i u svojim općim prognozama navodio je podatke za dva dana unaprijed.
Za FitzRoya prognoza je bila nusproizvod njegovih upozorenja na oluju. Obzirom da je svakako analizirao atmosferske podatke, zaključio je da bi svoje zaključke mogao prosljeđivati novinama. Objasnio je da se ne radi o proročanstvima nego o mišljenju koje je rezultat kombinacije znanosti i kalkulacije.
Postala popularna
Prvi put objavljena u Timesu 1861., prognoza je brzo postala nevjerojatno popularne. Međutim, ručno računane prognoze na izlizanim podacima često su bile pogrešne. Ali često je FitzRoy bio i iznenađujuče točan, rasla mu je popularnosti i učvstio je svoju poziciju smionog i galantnog znanstvenika.
Narednih godina po njemu je nazvana jedna utrka konja, kao i brod, a jednom prilikom kraljica Victoria poslala je svoje glasnike u njegovu kuću da saznaju kakvo će biti vrijeme.
Unatoč dobrim stranama, poteškoće su i dalje bile prisutne. Znanstvena zajednica bila je skeptična kada su u pitanju njegove metode, a iako ga je većina ribara podupirala, bilo je onih koji su ga prozivali zbog propuštenih ulova za koje su bile krive pogrešne prognoze.
FitzRoy radio je teže nego ikada kako bi dekodirao britansko vrijeme, ali zbog glasnih kritičara bio je iscrpljen i vraćala mu se stara boljka - depresivno stanje.
U konačnici počinio je samoubojstvo.
Bitno je naglasiti da, iako su se njegova predviđanja u to vrijeme možda činila neuspješnima, danas je njegova vizija javne službe za prognoze jako bitna za život ljudi.
Njegov odjel koji je imao zaposlene tri osobe danas zapošljava 1500 ljudi i ima godišnji proračun od preko 80 milijuna funti. Julia Slingo koja je danas na čelu službe rekla je da je FitzRoy bio ispred svog vremena.
'Nije bio u zabludi ili ekscentričan, samo je bio na početku vrlo dugog putovanja koje se i danas nastavlja', rekla je.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook