Prije 2000 godina u priobalnoj regiji Perua, gdje godišnje padne manje od četiri milimetra kiše, drevna civilizacija Nazca uspjela je razviti bogatu poljoprivrednu proizvodnju. Znanstvenicima dugo nije bilo jasno kako je drevni narod uopće živio u kraju u kojem su suše mogle trajati godinama. Uz pomoć satelitskih snimki iz zraka sada su dobili odgovor i na to pitanje.
Spiralne rupe ili puquios su, kako je za BBC pojasnila Rosa Lasaponara, talijanska znanstvenica, sofisticirani hidraulički sustav za vodu koji je konstruiran za prikupljanje i usmjeravanje vode iz podzemlja.
Puquiosi se nalaze diljem Nazca regije pa se čini da je sustav bio vrlo razvijen, a omogućio je iskorištavanje neiscrpnih zaliha vode tijekom godine što je pridonijelo razvoju intenzivne poljoprivrede u sušnoj dolini.
Niz kanala dovodio je vodu, zarobljenu pod zemljom, do područja gdje je trebalo, a višak se pohranjivao u površinskim rezervoarima. Kako bi se voda kretala kroz kanale, na površini su oformili rupe u obliku spirala što je omogućavalo da vjetar dopire u kanale što je prisiljavalo vodu da teče kroz sustav. Zanimljivo, neki puquiosi rade i danas.
Inače, Nazce su iza sebe ostavili malo tragova, osim geoglifa u pustinjskom tlu te puquiosa. Znanstvenici su sada zaključili kako su Nazce bili razvijena civilizacija, dobro organizirana s određenom društvenom hijerarhijom, ali i znanjem geologije, prenosi MNN.