John Beard, ravnatelj odjela za starenje Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je da bi se poslodavci trebali pripremiti za ubrzano starenje populacije. Zaposlenicima bi trebalo dopustiti da rade i duže nego se to od njih tradicionalno očekuje, ako tako žele i ako su sposobni za rad u tim godinama.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku RH, 2051. godine u Hrvatskoj bi moglo biti oko 3.700.000 stanovnika, a gotovo svaki treći stanovnik mogao bi biti stariji od 65 godina. Danas je to svaki četvrti. Nešto je bolja situacija u Australiji, do 2050., jedan od četiri Australca moglo bi biti starije od 65 godina.
Ovaj je trend zabrinuo vlade, budući da velik dio proračunskog novca odlazi na bolnice i štednju za mirovine. Ali Beard vidi stariju populaciju kao veliku priliku. ‘Starenje je često opisano kao teret društva. Naravno da će biti utjecaja na zdravstveni sustav i mirovine, ali društvo predviđa vještine i iskustva starijih ljudi. Njihovom marginalizacijom, tjeramo ih da postanu ovisni o mlađim generacijama’, rekao je Beard.
U Velikoj Britaniji korisnici interneta su stariji od 65 godina. Dok ideja o radu sa 100 godina može zvučati zastrašujuće, istraživanja koja dolaze iz SAD-a govore da je tek 20 posto umirovljenika svoje radno mjesto radije zamijenilo umirovljeničkim odmaranjem. Većina ih je ipak željela ostati zaposlena uz fleksibilnije radno vrijeme. Tako neke tamošnje tvrtke svojim zaposlenicima nude mogućnost rada 1.000 sati u godini dana nakon što im počnu umirovljenja.
Buduće bi generacije, prema procjeni Bearda mogle uzimati nekoliko godina slobodno da odgajaju djecu ili putuju, a onda raditi i do stotinu godina. ‘Mislim da će ljudi raditi do prilično kasno u svom životu, a starenje populacije to će i dopustiti’, kaže Beard.