Postoji li veza između genijalnosti i dobi? Tim istraživača iz Nacionalnog zavoda za ekonomska istraživanja misli da je došao do odgovora na ovo pitanje. Njihovo studija znanstvenih doprinosa na 2.000 uglednih znanstvenika, među kojima su i nobelovci, otkrila je da je najbolja dob za velike izuzme od 35. do 39. godine.
U 20. stoljeću vrhunac je malo pomaknut prema starijoj dobi jer, za razliku od svojih prethodnika, moderni znanstvenici moraju apsorbirati i probaviti veće količine podataka.
Zašto srednja dob? Za početak, budući znanstvenici trebaju se odgovarajuće obrazovati. Drugo, treba im vremena da provedu pokuse i obrade rezultate. Inače, teoretičari do vrhunca dođu nekoliko godina prije od eksperimentatora.
Znanstveniku Dmitriju Zykovu podatak o godinama nije iznenađujući.
'Godine iznad 30-e Francuzi zovu razdobljem 'iskustva i odgovornosti'. Osoba izna 30-e je gotova s obrazovanjem i može se pohvaliti s nešto radnog iskustva. Razdoblje između 33. i 40. godine je onu u kojem osoba ima najbolje zdravlje, fizički je najjača i, također, ima velike ambicije i dosta iskustva', objasnio je.
Ovo ne znači da je bilo koja druga dob neučinkovita
Ipak, ovo ne znači da je bilo koja druga dob neučinkovita u pogledu kreativnog postignuća. Velik broj ljudi kreativni je uspjeh dosegnuo u rnaijoj dobi, a drugi postaju aktivni u kasnijim godinama.
Zykov smatra da ljudi iznad 40-e nisu toliko aktivni jer obično imaju veću odgovornost i bolje razumiju posljedice svog rada, te su kritičniji prema svom radu. Mladi ljudi objavljuju rezultate u onom trenutku kada dođu do njih. Stariji su oprezniji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook