Primjena algoritma, koji je Rothov kolega Loyd Lloyd Shapley prije pola stoljeća ponudio kao rješenje 'problema stabilnog braka', na sparivanju bolesnika i donora bubrega donijela je Rothu ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiju. Shapley je s pokojnim Davidom Gaylom 1962. stvorio algoritam kojim se korak po korak izračunava kako doći do stabilnog braka.
Gayl-Shapley algoritam pokazuje kako u grupi žena i muškaraca partnere spariti tako da ne postoji muškarac ili žena koji bi radije imali neke druge partnere od onih koje već imaju, piše The Wall Street Journal.
'Ideja je da svaki muškarac prvo zaprosi partnericu koja mu se najviše sviđa, a žena odbija sve osim onog kojeg i sama najviše preferira, ne dajući do samog kraja otvoreno 'da' jer u svakoj sljedećoj rundi, ako joj se neko drugi više svidi, ima pravo odbiti prethodnog zaručnika', objašnjava Roth.
>> Nije kao nekad: Pet bizarnih modernih bračnih zavjeta
U drugoj rundi, muškarci ponavljaju proces, proseći sve partnerice bez obzira na to jesu li već zaprošene ili ne, a žene do kraja 'na čekanju' drže onog koji im je na vrhu liste. Igra se završava kad muškarci završe sa svim ponudama, a žene sa odbijanjem.
'Svi završe u stabilnom braku jer svatko najviše želi onog partnera s kojim je. Tu efikasnu raspodjelu sam pokušao primijeniti na ekonomsko tržište, između ostalog, na vrlo delikatno polje donacije bubrega', kaže nobelovac.
Formula funkcionire na sljedeći način: Ako supruga želi donirati bubreg mužu, a nisu biološki kompatibilni pa je transplantacija nemoguća, možda se mogu zamijeniti za bubreg s nekom trećom osobom čiji bubreg odgovara, a ta osoba želi da donira bubreg nekom četvrtom. Naravno, razmjena se događa samo ako posljednjem odgovara bubreg prve žene.
'Ideja je da se najvećem mogućem broju bolesnika nađu novi organi, a Shapleyjev algoritam garantira da će svi bolesnici dobiti bubreg koji im najviše odgovara', objašnjava Roth.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook