Vodeni medvjed je sićušan beskičmenjak veličine od 0,5 do 1,5 milimetara, prekriven kutikulom i s osam ekstremiteta, na vrhu kojih ima sićušne 'kandže'. To sićušno stvorenje može podnijeti temperaturne razlike u otvorenom svemiru od -237 do +149 stupnjeva Celzija.
>> Svijet je bogatiji za ovo 'ljupko' biće
Još od 2007. godine vodene medvjede biolozi šalju na Međunarodnu svemirsku postaju. Slali su i druge, takozvane ekstremofile, odnosno bića sposobna za preživljavanje u ekstremnim uvjetima, te zaključili kako samo vodeni medvjedi mogu opstati u svemiru. Razlog njihovoj velikoj otpornosti na ekstremne uvijete jest taj što mogu povratno obustaviti svoj metabolizam te ući u stanje kriptobioze - dehidrirano stanje.
U brojkama, odnosno postocima, to znači da su vodeni medvjedi sposobni usporiti svoj metabolizam na 0,01 posto rada. To stanje traje sve dok uvjeti u okolišu u kojem se nalaze, opet ne postanu povoljni za život.
S obzirom na takvu moć preživljavanja, nije ni čudo što su izuzetno rasprostranjeni. Širom svijeta je opisano oko 1.150 vrsta tardigradi, koje žive posvuda, od Himalaja, pa do morskih dubina preko 3.000 metara, te od polova do ekvatora.
Evolucijsko stablo tardigradi nije do kraja razjašnjeno, ali znanstvenici su otkrili kako su srodni antropodima i baršunastim crvima.
Naravno, postoje i neki koji tvrde da su tardigrade bića koja su na Zemlju dospjela s neke druge planete, putem meteorita, ili putem ostalih svemirskih tijela koje redovno padaju na Zemlju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook