Da vam netko može dati breskvu od prije 6000 godina možda bi se iznenadili jer kisela voćka, veličine grožda ne bi nimalo nalikovala sočnim plodovima u kojima danas uživamo.
Od razvoja poljoprivrede prije oko 12 tisuća godina hrana koju jedemo drastično se promijenila. Poljoprivrednici su pronašli načine kako pri uzgoju biljaka za njih odabirati različite osobine. Posljedica su nove generacije većeg, slađeg i sočnijeg voća.
NAJSRETNIJE VOĆE Samo od razmišljanja o njemu osjećamo se bolje
Australski profesor kemije James Kennedy zainteresirao se za ovu temu i počeo provoditi istraživanja. Rezultat je objašnjenje kako su se neke od naših najomiljenjih namirnica mijenjale tijekom stoljeća. Business Insider prenio je pojašnjenja za njih tri - breskvu, lubenicu i kukuruz.
Breskva
Podrijetlom iz Kine, izvorna breskva bila je puno manje od voća na koje smo danas navikli. Imala je 'okus leće', a nakon 6000 godina umjetne selekcije postala je 16 puta veća, 27 posto sočnija i četiri posto slađa od svoje divlje rođakinje. Također porastao je broj hranjivih tvari neophodnih za ljudski opstanak.
Lubenica
'Odlučio sam pronaći najmanje prirodi plod koji postoji i zaključio da je to vjerojatno moderna lubenica', napisao je Kennedy.
U 5000 godina lubenica se proširila sa svojih šest izvornih sorti na nevjerojatnih 1200 različitih vrsta. Moderne lubenice dostupne su u pregršt različith boja i oblika, a iako je izvorno uzgajana na jugu Afrike, sada se uzgaja diljem svijeta. Moderne lubenice su oko sto puta teže od svojih predaka i puno slađe.
Kukuruz
Kukuruz je prvi put pripitomljen na području koje danas poznajemo kao Meksiko i Središnju Ameriku. U to vrijeme klip kukuruza bio je desetina klipa na koji smo danas navikli. Za sladak i sočan kukuruz u kojem uživamo danas prema Kennedyju su zaslužni Europljani.
Zaključak - prošli smo dalek put od neuskusnog voća koje su jeli naši preci do danas.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook