No proslava Božićnih blagdana dolazi još od davnih vremena i nekih prastarih običaja i legendi, koje ljudi diljem svijeta štuju već stoljećima. Promjena godišnjih doba i skraćeno dnevno vrijeme ujesen, a pogotovo zimi i u kombinaciji s ljudskom potragom za svrhom i značenjem vlastite egzistencije, sve je to doprinijelo, kao i u mnogočemu drugom, oblikovanju blagdana Božića, kojeg poznajemo danas.
Samo u posljednjih 100-injak godina, rodili su se bizarni mitovi i legende oko Božića i svega vezanog uz taj blagdan. Za neke od tih čudnih mitova ste možda i sami čuli.
Rješiti se zle nesreće
Za početak, unutar 12 dana od samog Božića, morate maknuti božićno drvce, ili će nesreća zadesiti kućanstvo koje se tog nije držalo. Tako glasi mit kojeg smo vam odlučili predstaviti kao prvog u nizu bizarnih. Prema tome, pripazite na dane nakon Božića, a pogotovo da drvce ukloniti prije blagdana Tri kralja 6. siječnja.
Tradicija kićenja bora blistavim ukrasima, prema jednoj od legendi, tako dolazi iz Njemačke. Naime, tamo je u prošlosti, kaže priča, živjela siromašna žena, koja je htjela božićno drvce okititi za djecu, ali nije imala čime. Na sam Badnjak, pauci su oko bora sapleli mreže, a jedan mudrac koji je prolazio pored kuće te siromašne žene, bio je zadivljen prizorom i izrekao je blagoslov na drvce i kućanstvo. Ujutro, paukove mreže zasjale su srebrnim sjajem pod zrakama sunca te je prekrasan prizor razveselio ženu i njezinu djecu.
Magična biljka
Za imelu se vjeruje kako je pak magična biljka, a u stara vremena, druidi su je smatrali svetom. U božićno vrijeme, s njezinih grana bi se otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali kako je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njezinim mladicama, kako bi se zaštitili od zla.
Evo još jednog zanimljivog božićnog mita, a dolazi nam iz Nizozemske. Tamo djeca već dugo vremena vjeruju kako će stavljanje šećera i sijena u obuću na badnju večer, udobrovoljiti Djeda Mraza i nahraniti njegove sobove. Kao nagradu, naravno, ujutro bi ih dočekala obuća puna igračaka.
Darivanje na Tri kralja, a ne Božić
U Italiji, s druge strane, djeca poklone dobivaju u velikim staklenim posudama, ali ne za Božić, već na blagdan Tri kralja, 6. siječnja. Legenda kaže kako darove donosi La Befana, dobra vještica, koja u kuće ulazi kroz dimnjake leteći na metli i puni staklenke darovima, Staklenke još nazivaju i urnama sudbine.
Neke stare legende isto tako govore kako 12 dana božićnih blagdana predviđaju, odnosno predskazuju kakvo će vrijeme biti u idućoj godini.
Životinje kleče na badnje veče
Možda i najčudniji mit nam dolazi iz keltskih legendi, a u njemu se kaže, kako osobe koje su rođene na sam Božić mogu vidjeti 'sitna bića' (vile i ostala vilinska bića).
U Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji, vjeruje se kako sve domaće životinje na obiteljskim farmama, kleknu na badnju večer. U Engleskoj, legenda kaže kako pčele 'odzuje' 100. psalm na badnju večer. Naravno, taj mit, legenda ili čista besmislica, ako hoćete, nikad nije potvrđena, a jedan američki pčelar na svojem je blogu napisao kako je zapravo obavio taj 'eksperiment'. Naravno, pčele su mu zujale, ali koju melodiju, to je bilo nedokučivo za njega.
'Božićna zvijezda'
Jeste li čuli za cvijet 'božićna zvijezda'? Nju je u Meksiku 1828. godine otkrio američki veleposlanik Joel Poinsette, po kojem je taj cvijet i dobio ime - poinsettia (Euphorbia Pulcherrima). No, legenda kaže kako su dvoje djece, brat i sestra, u jednom meksičkom selu kao ukras prilikom slaganja jaslica donijeli vrlo ružnu i neuglednu biljku kao ukras. Kako su bili siromašni i nisu mogli kupiti ukras, ubrali su biljku koja je rasla pored ograde njihove kućice.
Ostala djeca su im se rugala zbog ružnog cvijeta, no na božićno jutro, župnika u selu te sve ostale seljane dočekao je neočekivan prizor. Neugledna biljka preko noći je procvala u predivan cvijet i postala 'zvijezda' čitavih jaslica izgledom. pa su brat i sestra biljki nadjenuli ime 'božićna zvijezda.