Računamo na vitamin C
Sedamdeset godina istraživanja pokazalo je da vitamin C ne pomaže kod prehlade; niti ju skraćuje niti ublažava simptome. Nema smisla unositi u sebe velike količine kako bi spriječili prehladu, jer tijelo ionako apsorbira samo onoliko koliko mu je potrebno. Istraživanja su međutim pokazala da dodaci cinka, ako se uzmu u 24 sata od početka viroze, ubrzavaju oporavak i ublažavaju simptome.
Ne uzimamo dovoljno tekućine
Naravno da tijekom zime nismo žedni kao ljeti, ali bi svejedno morali unositi dvije litre tekućine dnevno.
Nosimo lažne Uggsice
Možda nas mogu ugrijati, ali mogu i stvoriti brojne probleme. Naime, ortopedi tvrde da nisu dobre za stopala koja u njima nemaju pravilnu potporu. Noge u Uggsicama klize što može dovesti do trošenja zglobova. A s obzirom da zima traje nekoliko mjeseci, savjet nije zanemariv.
Ne koristimo kreme za sunčanje
Premda sunce zimi ne vidimo često, kada se pojavi opasnost je slična kao i ljeti, a moguća su oštećenja i starenje kože. Stoga dermatolozi i tijekom zime preporučuju kreme s minimalno zaštitnim faktorom 15.
Evo što nemojte NIKAD konzumirati kad ste prehlađeni
Sušenje rublja u unutarnjem prostoru
Rublje koje se suši u grijanom prostoru ispušta acetaldehid i benzen. Riječ je o kancerogenim spojevima koji mogu uzrokovati astmu i iritaciju na koži. Preporučuje se otvaranje prozora i provjetravnje prostora.
Odgađanje ustajanja
Odgađanje alarma i dizanja iz kreveta samo će stvar učiniti gorom i bit će vam teže ustati. Osim toga, za dobar san trebali bi spavati u prostoriji u koja se ne grije i koja je mračna. Tijekom spavanja tjelesna temperatura nam padne za jedan stupanj.
Unosimo previše ugljikohidrata
Prosječna osoba tijekom zime dobije 1,5 do 2,5 kilograma jer jedemo malo 'težu' hranu te se ne krećemo onoliko koliko ljeti. Liječnici preporučuju povrće na tanjuru svakodnevno, možda najbolje u obliku juha i salata, te zdrav omjer proteina i ugljikohidrata.
Ignoriranje alergija
Alergije su česte zimi jednako kao i u drugim godišnjim dobima. Štoviše, kožne bolesti i problemi s disanjem zimi su češći. Ne zbog hladnoće već zbog kondenzacijskih para, plijesni i ostalih štetnih supstanci, primjerice iz sredstava za čišćenje, zbog čega stručnjaci upozoravaju na redovito provjetravanje, piše Daily Mirror.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook