Prije desetak dana u Hrvatsku su stigle prve doze pripravaka od medicinskog kanabisa koje bi trebale pomoći bolesnicima s teškim oboljenjima poput multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a, kao i djeci koja boluju od rijetkog epileptičnog sindroma.
Upravo na medicinskim koristima marihuane i srodnih pripravaka leži temeljna premisa zagovaratelja legalizacije marihuane u Hrvatskoj. Objašnjavajući svoje stajalište često povlače paralelu s cigaretama ili alkoholom koji su legalni, a konzumentima nanosi više štete po zdravlje.
Mnoge su studije rađene i zaista je jako puno rezultata koji se često ne podudaraju kad je riječ o konzumaciji marihuane, kratkoročnoj ili dugoročnoj. Naime, postoje kontraindikacije u slučaju prevelike konzumacije marihuane i one se manifestiraju o obliku privremenog osjećaja paranoje, zadihanosti, mučnine, ubrzanog rada srca ili dezorijentacije, no ti simptomi nestaju vrlo brzo.
A može li konzumiranje marihuane dovesti do kobnog ishoda, odnosno, može li se netko predozirati marihuanom?
Znanstveni medicinski podaci pokazuju kako je vrlo malo slučajeva u kojima je netko preminuo zbog konzumacije marihuane, a i u tim slučajevima koban ishod bio je uzrokovan ili nekom bolešću ili kombinacijom marihuane s nekom drugom drogom.
Istraživanja su pokazala kako je, da bi se osoba predozirala marihuanom, potrebno u sebe unijeti 40.000 puta više THC-a od one količine koja je osobi potrebna da je omami, odnosno 40.000 puta više od, recimo, THC-a koji se nalazi u jednom jointu.
U brojkama to bi značilo da bi osoba trebala popušiti 750 kilograma marihuane u 15 minuta da bi došlo do kobnog ishoda.
U usporedbi s time do smrtnog ishoda od konzumiranja alkohola dolazi ako u sebe unesete 5-10 puta više od onoga što vas opije. Primjerice, ako se osjećate pijano nakon tri piva, konzumacija 15-30 piva vrlo vjerojatno će imati smrtne posljedice.
No studije su pokazale i kako marihuana može imati kratkoročne i dugoročne posljedice po zdravlje. Među kratkoročnima su napadaji panike, gubitak pamćenja, usporena koordinacija, a među dugoročnima smanjena plodnost i veći rizik od psihičkih oboljenja.