Proučavajući genetsku strukturu hobotnice znanstvenici su uspjeli dešifrirati njezin kod te otkriti koliko je ova vrsta drugačija u odnosu na ostale inteligentne vrste koje žive na Zemlji.
Iako je beskičmenjak, ova životinja se zna pobrinuti sama za sebe. Ukoliko se nalazi u zatočeništvu, hobotnica traži načine za bijeg. Svoju inteligenciju razvila je mnogo prije od ostalih 'više rangiranih' vrsta, a otkriven je i način njezinog razvoja u inteligentno biće, tvrde znanstvenici.
Seattle: Divovska hobotnica pokušala se iskrasti iz akvarija
Proučavajući genetsku strukturu hobotnice, znanstvenici su utvrdili postojanje čak 2.7 milijardi 'genetskih zapisa'.
'Hobotnica se prema najnovijim saznanjima u potpunosti razlikuje od ostalih vrsta životinja, pa čak i drugih mekušaca. Sa svojih osam krakova, velikim mozgom i mogućnošću razmišljanja i pronalaska pametnih rješenja pri rješavanju zadataka pred kojima se nalazi, ne može se mjeriti s drugim vrstama', rekao je Clifton Ragsdale sa Sveučilišta u Chicagu.
Kako ju je poznati britanski zoolog prozvao izvanzemaljcem, Ragsdale u šali kaže da je njihova studija zapravo prva koja se bavila proučavanjem genoma jednog izvanzemaljskog tijela.
'Pronašli smo na stotine gena koji se ne nalaze u kodu niti jednog drugog bića, što bi moglo objasniti i sposobnost hobotnice da mijenja boju s obzirom na okolinu u kojoj se nalazi', dodao je Ragsdale.
'To su prva inteligentna bića koja su naastanila planet Zemlju. Proučavanje različitih glavonožaca bitno je za razumjevanje njihove veze kao i tijek razvoja primarnih inteligentnih bića koja su se razvila prije više od 400 milijuna godina, oko 230 milijuna godina prije prvog mamuta', kazao je sveučilišni profesor u mirovini koji je pokrenuo projekt analize genoma hobotnice, dr. Sydney Brenner.
Slovenka kod Suska lovila hobotnice pomoću deterdženta
Studija je otkrila da ikako posjeduju genom nešto manji od ljudskog, hobotnica ima 10 000 gena više od čovjeka, točnije 33 tisuće. Ono što je najzanimljivije je da živčani sustav hobotnice uopće ne nalikuje živčanom sustavu ljudi, piše The Independent.
Središnji mozak hobotnice okružuje jednjak, što je tipično za beskralješnjake, no hobotnica posjeduje skupine neurona koji djeluju u potpunosti autonomno, također ima i veliki broj optičkih režnjeva koji su uključeni u sustav za vid.
'Obično kada lovi hranu, račiće ili škampe, hobotnica se približi plijenu te ga 'potapša po ramenu', no onom suprotnom tjerajući tako plijen da joj uskoči direktno u krakove. Takvo nešto nikada nisam vidio', rekao je prof. Roy Caldwell sa Sveučilišta Berkley Californiji.