Kao što je slučaj kod djece, ni mala Luiza se nije baš osvrtala na majku. No, znanstvenici su temeljno tu gestu proučili i zaključili da čimpanze drmaju glavom kada žele reći: 'Ne to raditi'. Otkriće je još jednom pokazalo kako je ponašanje velikih majmuna slično našem, javlja Daily Mail.
Prošli tjedan su znanstvenici objavili kako su čimpanze u ZOO u Škotskoj tugovale nakon smrti starijeg majmuna. Čak su premjestili i mjesto na kojem je spavala van ograde. Majmuni kao što su bonobo ili pigmejske čimpanze poznate su po svom drijemanju, klanjanju i drmanju glave dok komuniciraju s drugima. Bonobo također vrti glavom kada želi druge potaknuti na igru.
Christel Schneider iz Instituta za evolucionu antropologiju Max Planck u Leipzigu proučavala je čimpanze i bonoboe u šest europskih zooloških vrtova. Istraživanje je pokazalo kako su četiri različita majmuna vrtila glavom u 13 različitih situacija. Znanstvenici vjeruju da su majmuni razvili klimanje glavom kako bi spriječili fizičke konflikte. No, pošto drmanje glave ne znači kod svih ljudi 'ne', nego na primjer u Bugarskoj 'da', ne može se reći da je to ljudska urođena navika i da ovo otkriće pokazuje direktnu vezu u ponašanju.