Za vrijeme hladnog vremena mnogo više ljudi umre nego tijekom vrućina, zaključili su znanstvenici nakon što su usporedili podatke o čak 74 milijuna smrtnih slučajeva koji su se dogodili između 1985. i 2012. godine u 13 zemalja.
Tim znanstvenika na čelu s Antoniom Gasparrinijem s medicinskog instituta Londonske škole higijene i tropske medicine uspoređivao je podatke s idealnom temperaturom posebno za svaku pojedinu zemlju. Zaključili su da je hladnoća zaslužna za oko 20 puta više smrtnih slučajeva nego vrućina.
Istraživanje je navodno najveće koje se bavi povezanošću između temperature i zdravlja, a objavljeno je u britanskom medicinskom časopisu The Lancet.
VAL VRUĆINE usmrtio više od 430 osoba
Neki znanstvenici upozorili su međutim da istraživanje ne mora nužno ukazivati na stvarno stanje stvari.
Prema istraživanju, visoke temperature opterećuju srce i krvne žile, dok hladnoća izaziva poteškoće s dišnim sustavom i smanjuje imunitet. Hladnoća je odgovorna za 7,29 posto svih smrtnih slučajeva, a vrućina za samo 0,42 njih.
Iznenađujuće, znanstvenici su zaključili da ekstremne temperature, neovisno o tome jesu li visoke ili niske, uzrokuju relativno mali broj smrtnih slučajeva. U najvećem broju slučajeva temperatura je sporedni čimbenik tijekom toplijih ili, češće, hladnijih dana.
Primjerice, u Madridu najviše ljudi umire na temperaturi od 8 Celzijevih stupnjeva. Slijedeća temperatura na kojoj ih najviše umire iznosi 25 stupnjeva.
Idealna temperatura
Krivulja koja prati broj smrtnih slučajeva po termometru naglo se izravnava na temperaturama oko ništice ili iznad 30 stupnjeva. Sukladno izračunima, idealna temperatura za Španjolsku bila bi oko 22 stupnja, što znači da na toj temperaturi umire najmanje ljudi.
Vrlo je jasan uzorak izračuna smrtnih slučajeva u zemljama koje su tipično vruće, hladne, vlažne ili suhe; ovdje krivilja ima oblik slova M u gotovo svim klimatskim zonama.
Par iz BiH u Dubaiju doživio dramu: 'Noć, vrućina, bez putovnica...?'
Međutim, dvojica znanstvenika sa sveučilišta Duke Kunshan u Kini ne vjeruju u zaključke istraživanja, a njihov je komentar također objavljen u časopisu The Lancet. Keith Dear i Zhang Wang tvrde da istraživači nisu uzeli u obzir važne čimbenike, poput dobi umrlih i njihova zdravstvenog stanja, zatim relativnog blagostanja i čistoće zraka.
Gasparrini i njegov tim nadaju se da će zdravstveni sustavi uzeti u obzir rezultate istraživanja, odnosno da će manje pozornosti poklanjati ekstremnim vremenskim uvjetima, a više umjereno hladnim. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook