Jeremy England, fizičar s MIT-a, tvrdi da život nije toliko misteriozan koliko mislimo, unatoč tome što je vjerojatno da je izveden iz nežive tvari. U novom dokumentu, on objašnjava kako jednostavni fizički zakoni čine složeni život više vjerojatnijim nego nevjerojatnijim. Drugim riječima, bilo bi više iznenađujuće da nema života u svemiru nego planet pun života kao što je Zemlja.
Što sve tvari imaju zajedničko? Svi apsorbiramo i raspršujemo energiju. Dok kamen apsorbira malu količinu energije prije otpuštanja onoga što ne koristi natrag u svemir, život upija više energije i otpušta manje. To čini život boljim za redistribuciju energije i proces konvertiranja i trošenja (raspršivanja) energije je jednostavno fundamentalna karakteristika za svemir, piše Big Think.
Prema Englandu, drugi zakon termodinamike životu daje značenje. Prema tom zakonu entropija, odnosno raspadanje stalno se povećava. Zamislite vruću šalicu kave koja se nalazi u prostoriji sobne temperature. U nekom će trenutku i šalica kave poprimiti sobnu temperaturu i tako ostati – njezina energija se rasula. Sada zamislite molekule koje plivaju u toplom praiskonskom oceanu. England tvrdi da će se tvar polagano, ali neizbježno reorganizirati u oblike koji bolje troše toplu energiju oceana.
Snaga Englandove teorije jest u tome da ona daje uvid u fizičke temelje Darwinove teorije evolucije i pomaže u objašnjavanju nekih evolucijskih tendencija koje sama evolucija ne može objasniti. Prilagodbe koje očito ne koriste vrstama u smislu preživljavanja tako se mogu objasniti ovom teorijom: ''Razlog zbog kojeg organizam pokazuje karakteristike X više nego Y ne moraju biti zato jer je X u boljoj formi od Y, već zato što fizička ograničenja čine jednostavnijim za X da se razvije nego za Y''.