Ako na prah dušikovog trijodida slučajno sleti komarac, to je dovoljno da ta izrazito reaktivna nestabilna supstanca detonira. Nusprodukt takvog ogromnog oslobađanja energije je glasna eksplozija i oblak ljubičastog dima.
Zašto je NI3 toliko nestabilan? Razlog leži u rasporedu atoma u toj molekuli, gdje se se oko manjeg atoma dušika, vežu tri atoma joda, ali svi nagurani na jednu stranu, što molekulu čini vrlo nestabilnom. Atomi NI3 molekule se međusobno odbijaju na tako skučenom prostoru do te mjere da im je potrebno vrlo malo da prekinu lanac, što rezultira vrlo jakim oslobađanjem energije.
Zanimljivo je da tu supstancu može detonirati i alfa zračenje, odnosno radioaktivno propadanje.
Priprema tako nestabilne supstance provodi se reakcijom joda s amonijakom na niskim temperaturama te kasnijim zagrijavanjem pri čemu se dodatno gubi amonijak. Suhi prah koji ostaje izrazito je reaktivan na kontakt.
Iako nema pravu primjenu u stvarnom životu, jer ga je nemoguće skladištiti, premještati ili bilo kako drugačije koristiti zbog ekstremne osjetljivosti na dodir, NI3 se sintetizira jedino kao eksperiment za učenike u školama kako bi se prikazalo malo "kemijske magije" i zainteresiralo mlađe za kemiju općenito.
Pogledajte video koji prikazuje koliko je NI3 osjetljiva supstanca te doživite malo znanstvene magije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook