Grupe za ljudska prava uz pomoć Hollywooda popularizirali su izraz 'krvavi dijamanti' kako bi istaknuli ulogu koju je iskapanje dijamanata igralo u afričkim konfliktima, piše Bloomberg.
Za razliku od imitacije dijamanata kao što je kubni cirkonij, kamenje koje je moguće 'uzgojiti' u laboratoriju ima iste fizičke karakteristike i kemijski sastav kao i prava stvar izvučena iz rudnika. Sintetički dijamanti sačinjeni su od sjemena ugljena stavljenog u mikrovalnu komoru s metanom ili drugim plinom koji sadrži ugljik te se ugrijava do svjetleće kugle. To stvara čestice koje kristaliziraju u dijamant. Ovaj proces može potrajati i 10 tjedana. Tehnologija je napredovala do te mjere da je stručnjacima potreban stroj pomoću kojeg će razlikovali sintetizirane dijamante, odnosno ovako uzgojene u laboratoriju, od onih iskopanih u rudniku.
Usred noći zaskočili i opljačkali kombije pune dijamanata
Potrošača u Sjevernoj Americi od 18 do 35 godina koji kažu da preferiraju prirodne od sintetičkih dijamanata je samo 45 posto.
Chaim Even-Zohar, ravnatelj tvrtke za konzalting u industriji dijamanta, u Izraelu, smatra kako mladom modernom potrošaču i nije važno imaju li dijamant izvađen iz zemlje ili napravljen na zemlji.
U 2013. proizvedeno je oko 360.000 karata dijamanta, a iz rudnika izvađeno 146 milijuna karata. Predviđa se da će laboratorijski uzgojeni dijamanti do 2018. biti 2 milijuna karata, a 2026. - 20 milijuna, budući da istraživanja pokazuju kako konzumentima nije važno imaju li dijamant pronađen u zemlji ili napravljen u laboratoriju. Proizvođači dijamanta u laboratoriju već imaju desetke prodajnih mjesta diljem SAD-a kojima distribuiraju svoje proizvode. Čak su i pojedine osobe iz javnog života u SAD-u priznale da su svoje bolje polovice zaprosili mnogo jeftinijim i etički neukaljanim dijamantom - onim proizvedenim u laboratoriju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook