Iako je proces još daleko od komercijalne upotrebljivosti, njegovi izumitelji se nadaju da bi jednog dana mogao predstavljati neograničen izvor čistog goriva, koje bi se bez poteškoća moglo uvesti i koristiti u postojećim tehnologijama.
Propan predstavlja većinu ukapljenog naftnog plina koji se koristi u bojlerima, štednjacima i automobilima. Dobija se kao nusproizvod rafiniranja zemnog plina i rafiniranja nafte, dva ograničena izvora energije, prenosi Global Post.
Ovako će EU iskoristiti mora i oceane
"Iako smo proizveli tek sićušne količine tog goriva, ono se može odmah upotrijebiti za pogon automobila", ističe Patrick Jones s londonskog Imperial sveučilišta.
Njegov tim uzgojio je E. coli, inače bezazlenu crijevnu bakteriju koja tek zbog nehigijene može izazvati trovanje hranom, u šećeru unutar laboratorija. Njihova verzija E. coli je modificirana na taj način da se prekida proces stvaranja amino kiselina, da bi se umjesto toga proizveo spoj neugodnog mirisa, odnosno maslačna kiselina. Dodavanjem, nadalje, nekolicine enzima, maslačna kiselina se pretvara u plin propan.
"Nadam se da bi u periodu od idućih pet do 10 godina mogli napraviti komercijalno izvediv proces, koji bi održivo skrbio za naše energetske potrebe", zaključio je Jones.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook