Gotovo 10.000 klimatskih simulacija izvršeno je na kućnim računalima volontera širom svijeta, a projekcije su nešto više od onih dobivenih iz prijašnjih modela, prenio je BBC 'Nature Geoscience'.
Studija se temelji na simulacijama koje koriste složeni atmosfersko-oceanski model. Prikaz fizičkih parametara varirao je tijekom ponavljanja simulacija istog modela kako bi se reflektirale nepoznanice povezane s funkcioniranjem klimatskog sistema.
Istraživači tako žele ispitati širi spektar mogućih budućih scenarija, što će pomoći u razumijevanju nepoznanica o klimatskim sistemima.
Znanstvenici kažu da se u planiranju priprema na utjecaj klimatskih promjena treba računati na rast temperature od 1,4 do tri stupnja koja bi se mogla dogoditi do 2050. godine, čak i u slučaju umjerenog scenarija o emisijama štetnih gasova.
>> Znanstvenici zabrinuti: Ugrožena četvrtina sjeverne polutke!
Prognoze su izvedene pomoću modela koji su točno reproducirali izmjerene temperaturne promjene u posljednjih 50 godina.
Donja razina rasta temperature sličan je rezultatima koji su navedeni u izvještaju Međunarodnog panela o klimatskim promjenama iz 2007. godine, ali je gornja razina nešto viša u odnosu na tu analizu.
Ovakve studije pomažu u pripremama za efekte klimatskih promjena, poput gradnje barijera koje štite kopno od rasta razine mora ili prelaska na uzgajanje biljaka koje bolje podnose višu temperaturu odnosno sušu.