Kraj golemog asteroida koji će kasno večeras proći kraj našeg planeta NASA je uz pomoć radara otkrila nove zanimljivosti. Riječ je o jednom od vrlo rijetkih asteroida koji ima i svoj satelit. Pretpostavlja se, promjera 600 metara. O novom otkriću u kojem kao jedna od voditeljica cijelog projekta radarskog praćenja asteroida, sudjeluje i Hrvatica Marina Brozović objavljene su i radarske snimke.
>> VIDEO Što je to NASA uočila pored velikog asteroida koji prolazi pored nas?
'Ono što se vidi na prvim radarskim snimkama je glavno tijelo i komad od 600 metara koji kruži oko njega', kaže hrvatski astronom Korado Korlević.
Dva megavata po asteroidu
Snimke su nastale u Kaliforniji uz pomoć velike antene od 70 metara. 'Ona je u stvari korištena kao radar u tom slučaju i pucali su s dva megavata po asteroidu za dobiti refleksiju', pojašnjava Korlević.
Jedna od voditeljica tima, Hrvatica je Marina Brozović, Splićanka koja radi u Nasinu centru u Pasadeni. 'Ono na čemu Marina radi je da iz rotacija asteroida uspijeva napraviti sliku površine, a ono što je bilo iznenađenje je da oni su imali sliku ali su imali još nešto što kruži okolo', opsiuje posao hrvatske astronomkinje Korlević.
Svaki put sve bliže...
Taj asteroid ne predstavlja opasnost za Zemlju, no to se može i promijeniti. 'Svaki put kad kad prođu blizu Zemlje, Zemlja ih jednu mrvicu privuče prema sebi tako da će u budućnosti on kao i mnogi drugi postati opasan', dodaje Korlević.
Asteroidi obično ne pogode Zemlju. Spuštaju se sve niže i niže dok ne udare u Sunce. No slučajeva udara ipak postoji. 'Nije da toga nema ako pogledate koliko imamo rupa po Zemlji, imamo i u Njemačkoj krater od 24 km, jedan bivši udar, znamo da su dinosauri nestali na taj način', pojašnjava Korlević.
Kulminacija 2021.
Tu je i nesreća koja se dogodila u ruskom Čeljabinsku. Da bi takve situacije danas ranije predvidjeli teleskopi i oprema kontinuirano se razvijaju. 'Kulminacija će biti 2021., kada stupaju u pogon veliki teleskopi tipa Larsinop crveni teleskop koji bi trebao godinama unaprijed pronaći sve objekte koji bi eventualno mogli biti opasni', dodaje naš astronom.
Za sada u orbiti imamo jedan. Kanadski vojni satelit na kojeg se astronomi oslanjaju. Tri dana unaprijed trebao bi donijeti informacije o kretanju zemlji bliskih objekata. A to je, zaključuje Korlević dovoljno da budemo spremni.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook