Znanstvenici su tijekom godina pokušali napraviti kartu Antarktike, ne bi li lakše mogli pratiti što se događa s tim kontinentom. No, kilometrima debeo led i negostoljubivi uvjeti nisu baš bili dobra kombinacija za izradu preciznih karata.
Napredak moderne tehnologije ipak je omogućio znanstvenicima za zavire ispod leda i otkriju kako Antarktika izgleda bez svog prepoznatljivog ledenog prekrivača.
Kako su istaknuli za BBC, nova karta, objavljena u sklopu studije u časopisu Science, u neviđenim detaljima prikazuje krajolik ispod antarktičkog leda te bi mogla uvelike poboljšati naše razumijevanje ovog smrznutog kontinenta.
Za stvaranje ove karte znanstvenici su se koristili satelitskim podacima i fizikom kretanja antarktičkih ledenjaka, a ono što su pronašli iznenadilo ih je.
Debeli led, na mjestima i do 4,8 kilometara, skriva tisuće prethodno neotkrivenih brda i grebena, ali i planinskih lanaca o kojima se do sad samo nagađalo.
Ako ste zamišljali da su Škotsko visočje ili Europske Alpe prekrivene ledom i da je jedini način da se shvati njihov oblik povremeni let zrakoplovom udaljen nekoliko kilometara, ne postoji način da vidite sve te oštre planine i doline za koje znamo da su tamo, slikovito je objasnio profesor Robert Bingham, glaciolog sa Sveučilišta u Edinburghu i koautor studije.
Novi pristup omogućio im je otkrivanje desetaka tisuća prethodno neotkrivenih brda i grebena, ali i više detalja oko planina i kanjona zakopanih pod debelim slojem leda.
Primjerice, otkrili su dubok kanal urezan u antarktičko dno u području poznatom kao Subglacijalni bazen Maud. Kanal je dubok oko 50 metara, širok čak 6 i dugačak gotovo 400 kilometara.
Što se još skriva u tom kanalu, tek treba otkriti.
No, i drugi istraživači koji nisu bili uključeni u studiju slažu se kako će detaljnije karte, u kombinaciji s drugim istraživanjima, biti vrijedan resurs u bbudućnosti.
Naime, upravo bi ti podaci mogli poboljšati računalne modele o tome kako će se Antarktika nositi s klimatskim promjenama. A to je važno jer se brzina topljenja leda na Antarktiku i njegov utjecaj na svjetska mora, smatra jednom od najvećih nepoznanica u klilmatskoj znanosti.