Kako krademo?

Šokantni podaci istraživanja o krađama i prijevarama u poslovanju u Hrvatskoj

Slika nije dostupna
Gotovo polovica ispitanika navela je štetu od više od milijun kuna, dok je čak 24% ispitanika navelo štetu iznad 5 milijuna kuna.

Kako krademo? Upravo je to pitanje na koje je odgovor željela pronaći udruga ACFE (Association of Certified Fraud Examiners) odnosno njen hrvatski ogranak. Oni su proveli istraživanje (koje je još u tijeku), a preliminarne rezultate predstavili su na konferenciji na kojoj se govorilo o stanju i percepciji o prijevarama u organizacijama koje djeluju u Republici Hrvatskoj.

Zanimljivo, ovo je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a podržao ga je i SAS te Comping koji se bavi implementacijom anti-fraud IT rješenja. Iako je prvo takvo istraživanje, pa su se podaci uspoređivali s prošlogodišnjim rezultatima na svjetskoj razini, pokazalo je da zaposlenici u Hrvatskoj "često kradu" jer "to mogu". 

Compingov anti-fraud stručnjak Matija Jurin vodio je panel u sklopu kojeg su financijski, forenzički i IT stručnjaci iznijeli stavove vezane uz rezultate istraživanja - Marko Rakar, IT stručnjak i tajnik ACFE-a, Ivan Kovačević, predsjednik ACFE-a, Ivana Rapić, potpredsjednica ACFE-a i Grozdana Marić, Head of CEMEA Fraud & Security Intelligence u SAS-u. Panelisti su se složili da su rezultati u određenim segmentima očekivani i slični globalnima, ali postoje i određene razlike koje će biti potrebno preispitati iz svih perspektiva kako bi pronašli uzrok i mjere prevencije.

Jedan od rezultata kaže da je u čak u 80% prijevara počinitelj bio interni zaposlenik što je šokantan podatak. Čak 50% prijevara imalo je za posljedicu štetu za organizaciju veću od milijun kuna i radilo se o prijevarama koje su trajale 18-36 mjeseci. Ovo je dokaz izostanka čak i najosnovnijih anti-fraud procesa, što otkriva veliki potencijal za budućnost. Vjerujem da će organizacije u budućnosti prepoznati važnost implementacije anti-fraud procesa te tehnologija kao što su softverska rješenja za automatsku detekciju prijevara i provođenje trijaže i istraga koji omogućuju i do 12 puta kraće vrijeme potrebno za neke aktivnosti koje provode istražitelji u svome svakodnevnom poslu,  istaknuo je Jurin.

Prema podacima koji su do sad prikupljeni, u Hrvatskoj se krađe najčešće događaju na višim razinama i to od zaposlenika koji su godinama u tvrtki i dobro poznaju kako ona funkcionira, ali i gdje su "rupe" koje se mogu iskoristiti. Panelisti su upozorili kako je problem i u tome što se ne educira zaposlenike o etičkoj komponenti krađe od tvrtke, ali i kako prepoznati krađu u tvrtki. 

Istaknuli su kako u budućnosti možemo očekivati značajno više slučajeva iz privatnog u odnosu na javni sektor prvenstveno jer su privatne organizacije u većoj mjeri implementirale barem neke dimenzije detekcije i prevencije, dok su rijetke javne organizacije koje su krenule s implementacijom anti-fraud procesa. Također, možemo očekivati i značajno veći udio krivotvorenih fizičkih i elektroničkih dokumenata koje su koristili počinitelji u odnosu na ostatak svijeta. Jedan od uzroka je niska razina povezanosti raznih baza podataka što i dalje u Hrvatskoj iziskuje potrebu za podnošenjem razne dokumentacije prilikom obrade zahtjeva. Krivotvorena dokumentacija je najslabija točka počinitelja i velika prilika da istražitelji dokažu prijevaru ako se u procesu trijaže preuzmu najsumnjiviji slučajevi u kojima se s malo resursa može otkriti krivotvoreni dokument.

Možda i najveće iznenađenje trenutnih rezultata ovog istraživanja jesu sami iznosi šteta koje su ispitanici naveli. Naime, gotovo polovica ispitanika navela je štetu od više od milijun kuna, dok je čak 24% ispitanika navelo štetu iznad 5 milijuna kuna. 

Za tržište ove veličine to je zaista ozbiljno te dodatno naglašava važnost makar i osnovnih anti-fraud kontrola u organizacijama. Također, jasna poruka s vrha, bilo da se radi o privatnom ili javnom sektoru neophodna je kako bi se usadila kultura nulte tolerancije prema korupciji i prevarama općenito, a to istim korakom trebaju slijediti i institucije koje isto procesuiraju. Jedino tako možemo stvoriti klimu sigurnosti za investitore te napokon uvesti Hrvatsku u 21. stoljeće, zaključio je Kovačević.