Orešnik je ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM) koja je ušla u operativnu uporabu 2025. godine, a prvi put je korištena u okviru rusko-ukrajinskog rata krajem 2024. godine, napadom na ukrajinski grad Dnjipro. Rusija je, kao odmazdu za kako tvrde, napad na predsjedničku rezidenciju Vladimira Putina 28. prosinca 2025. godine, Orešnik iskoristila drugi put, ali ovaj put u napadu na regiju Lavov na zapadu Ukrajine.
Prema dostupnim podacima, vjeruje se da je njezin razvoj djelomično temeljen na ranijem sustavu RS-26 Rubež, što je svrstava u kategoriju iznimno brzog strateškog oružja koje je vrlo teško presretati te sposobnog za nošenje, i konvencionalnih, i nuklearnih bojnih glava.
Naziv Orešnik (u prijevodu, lijeska) povezuje se s posebnom konfiguracijom bojnog tereta. Raketa je opremljena sustavom višestrukih neovisno upravljivih bojnih glava (MIRV), što joj omogućuje nošenje šest bojevih glava, od kojih svaka može sadržavati dodatno podstreljivo. Takav sustav omogućuje istodobno gađanje više ciljeva ili zasićenje proturaketne obrane.
Hipersonična brzina
Jedno od ključnih tehničkih obilježja balističke rakete Orešnik jest njezina hipersonična brzina. Prema procjenama ukrajinske vojske, raketa može dosegnuti brzine veće od 10 maha, odnosno više od deset puta brzine zvuka. Zbog toga je iznimno zahtjevna za pravodobno otkrivanje i presretanje standardnim sustavima proturaketne obrane. Visoki dužnosnici Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država ranije su opisali Orešnik kao inačicu sustava RS-26 Rubež, iako među vojnim analitičarima postoji rasprava o tome u kojoj se mjeri radi o doista novoj tehnologiji, a koliko o prilagodbi postojećih rješenja.
Prva potvrđena borbena uporaba rakete zabilježena je 21. studenoga 2024. godine, kada je Rusija ispalila Orešnik na zrakoplovno-svemirski kompleks PA Pivdenmaš u gradu Dnjipru u Ukrajini. U početku je oružje pogrešno identificirano kao interkontinentalna balistička raketa, no naknadne analize i službene izjave iz Rusije potvrdile su da je riječ o Orešniku. Dio promatrača smatra da su tom prilikom korištene inertne, odnosno neaktivne bojne glave, s ciljem političkog signaliziranja, iako sama kinetička energija projektila pri tako velikoj brzini može uzrokovati znatna razaranja.
Unatoč naprednim sposobnostima, američki dužnosnici navode da je Orešnik još uvijek u eksperimentalnoj fazi, a ograničen broj raspoloživih projektila upućuje na to da Rusija zasad ne raspolaže velikim zalihama tog sustava.
Krajem 2025. godine Rusija je dio sustava Orešnik rasporedila i u Bjelorusiji te ih stavila u stanje borbene pripravnosti, što je dodatno pojačalo zabrinutost za regionalnu sigurnost zbog dometa rakete i njezine sposobnosti brzog udara.