Mikročipovi s pravom nose to ime. Radi se o zaista minijaturnim dijelovima elektronike koje je moguće pronaći u svim modernim elektroničkim uređajima. A s obzirom na to da ih je u tim istim uređajima sve više, proizvođači se trude da mikročipovi postanu - sve manji.
To ujedno znači i da je sve teže proučavati što se događa u samim mikročipovima. Točnije, bilo je teško do uspjeha grupe znanstvenika sa EPFL Lausanne, ETH Zurich i Sveučilišta južne Kalifornije. Oni su na Institutu Paul Scherrer upotrijebili rendgenske zrake za pogled unutar mikročipa preciznije nego ikad prije. Kako su objavili, postigli su rezoluciju slike od 4 nanometra, što je ujedno novi svjetski rekord.
Radi se o trodimenzionalnim slikama visoke rezolucije, koje će omogućiti napredak u informacijskoj tehnologiji, ali i drugim znanostima. Da je zaista u pitanju veliko otkriće govori činjenica da je njihov rad objavljen u prestižnom časopisu Nature.
Znanstvenici su na tome radili od 2010. godine, a sad su uspjeli po prvi put snimiti fotografije unutrašnjosti računalnog mikročipa. Umjesto leća, s kojima slike ove rezolucije trenutno nisu moguće, upotrijebili su tehniku poznatu kao ptihografiju, u kojoj računalo kombinira velik broj pojedinačnih slika, kako bi stvorilo jednu sliku visoke rezolucije. Kako su pojasnili ključno je bilo kraće vrijeme ekspozicije i optimizirani algoritam.
Grupiranjem slika niske ekspozicije može se povećati njihov sadržaj informacija. Kao rezultat toga, istraživači su u mogućnosti rekonstruirati oštru sliku s visokim udjelom svjetla koristeći poplavu slika s kratkom ekspozicijom.
Metoda nije ograničena na mikročipove, već se može koristiti i na drugim uzorcima, primjerice u znanosti o materijalima, naglašavaju.