Talionica metala Kvemo Bolnisi u južnoj Gruziji stara tri tisuće godina mogla bi otkriti kako su ljudi prešli iz bakrenog u željezno doba.
Antropološki arheolozi Nathaniel Erb-Satullo i Bobbi Klymchuk s britanskog Sveučilišta Cranfield ponovno su proveli istraživanje navedenog arheološkog nalazišta, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science.
Dok se ranije smatralo da se tamo proizvodilo željezo, na temelju pronađenog hematita (željeznog oksida) i troske (nusprodukt nastao pri taljenju metala), moderna kemijska analiza i mikroskopske slike pokazale su da je željezni oksid zapravo korišten kao dodatak za poboljšanje taljenja bakra.
To je dokaz namjerne uporabe željeza u procesu taljenja bakra i pokazuje da su ti metalurzi razumjeli željezni oksid, geološke spojeve koji će se kasnije koristiti kao ruda za taljenje željeza, kao zaseban materijal i eksperimentirali s njegovim svojstvima unutar peći, kaže Erb-Satullo u objavi na stranicama Sveučilišta Cranfield.
Njegova upotreba sugerira da je takvo eksperimentiranje radnika u talionicama bakra bilo ključno za razvoj metalurgije željeza, dodao je.
Željezno doba, koje je trajalo samo oko 700 godina, donijelo je velike promjene u poljoprivredi, ratovanju i izradi alata. Slična eksperimentiranja s bakrom i željezom vjerojatno su se odvijala i na drugim mjestima, uključujući Izrael, potaknuta čestim zajedničkim ležištima željeza i bakra.
Željezo je vrhunski industrijski metal, ali nedostatak pisanih zapisa, sklonost željeza hrđanju i manjak istraživanja proizvodnih mjesta učinili su potragu za njegovim podrijetlom izazovnom. Zato je ovo nalazište u Kvemo Bolnisiju toliko uzbudljivo, napominje Erb-Satullo.
U ovom istraživanju postoji prekrasna simetrija, u tome što možemo koristiti tehnike moderne geologije i znanosti o materijalima da uđemo u umove drevnih metalurga. Sve to možemo učiniti kroz analizu troske, običnog otpada koji izgleda kao komadići čudnog kamena, kaže na kraju Erb-Satullo.