Danas je gotovo nemoguće zamisliti život bez pametnih telefona – osim za razgovore i slanje poruka, putem njih surfamo internetom, šaljemo i primamo mailove, a mnogima su ovi uređaji zamijenili fotoaparate i bankovne kartice. S obzirom koliko se koriste, telefoni današnjih korisnika prepuni su privatnih informacija te bi mnogi mogli imati velikih problema ako bi se netko dokopao njihovih privatnih mailova, intimnih fotografija, podataka s društvenih mreža, odnosno informacija o bankovnim računima i karticama.
Matt Carter već pet godina proučava sigurnost pametnih telefona te za Business Insider kaže kako korisnici moraju biti iznimno oprezni oko podataka koje imaju na svojim mobilnim uređajima jer bi se druge osobe tih podataka mogle dokopati čak i ako su izbrisani, odnosno ako su telefoni resetirani na tvorničke postavke. Naime, putem softvera za 'forenzički povrat podataka' moguće je izvući veliku količinu podataka iz resetiranih mobilnih uređaja.
VIDEO Ovo je Blackphone, uređaj kojeg NSA ne može špijunirati
On upozorava da se većina telefona koja se proda kompanijama koje se bave recikliranjem na kraju ponovno pojavi na tržištu te se prodaju kao korišteni telefoni s kojih je moguće izvući podatke prijašnjih vlasnika. Problem je što su takvi telefoni često zanimljivi hakerima koji putem softvera za mobilnu forenziku mogu iz njih izvući veliki broj privatnih podataka za koje bivši vlasnici misle da su zauvijek izbrisani te ih mogu iskoristiti protiv njih.
Carter kaže da se korištenjem takvog softvera može pristupiti sljedećim podacima:
Fotografije i videozapisi – čak i ako odmah izbrišete neku fotografiju, ona se, kao i sve ostale fotografije i videozapisi s telefona, može spasiti. Naime, Carter kaže kako se brisanjem podataka i resetiranjem telefona, ne izbrišu same datoteke koje ostaju u memoriji telefona, već se samo uništi 'put' do takvih datoteka, a softver za mobilnu forenziku može pronaći novi put do tih podataka i fotografija pa im se na taj način ponovno može pristupiti.
Podaci o bankovnim aplikacijama – iako su banke veliki naglasak stavile na sigurnost mobilnih aplikacija, korištenjem posebnog softvera može se pristupiti i tim podacima, uključujući i lozinke koje su se koristile za pokretanje bankovnih aplikacija. Carter napominje da se na ovaj način može dokopati informacija o svim aplikacijama koje su downloadane na telefone i korisničkim podacima vezanim uz te aplikacije, što su iznimno zabrinjavajući podaci za sve korisnike pametnih telefona.
SMS poruke i e-mailovi – iz telefona se mogu izvući i informacije ne samo o primljenim i poslanim e-mailovima i SMS-ovima, već i podaci o dopisivanju putem popularnih aplikacija poput WhatsAppa, Skypea i drugih, a količina podataka kojih se mogu dokopati s telefona 'ovisi jedino o strpljenju hakera'.
Povijest surfanja internetom – sve više internetom surfamo putem pametnih telefona, a povijest surfanja također ostaje u memoriji telefona i nakon resetiranja i brisanja podataka te se naknadno može saznati koje su stranice posjećivane s 'izbrisanim' mobilnim uređajem.
Jeste li znali da s vašim pametnim telefonima možete raditi i OVE stvari?
Lokacije – još jedan od podataka koji se može naknadno izvući iz telefona jest informacija o lokacijama koje su korisnici posjetili – svaki put kada su se vlasnici telefona 'tagirali' na nekom mjestu ta je informacija ostala pohranjena u telefonu i može joj se pristupiti.
Jedno od rješenja koje bi moglo upaliti za potpuno brisanje podatka jest višestruko vraćanje telefona na početne postavke – iako ova metoda nije sto posto dokazana, postoji mogućnost da će se višestrukim resetiranjem mobilnih uređaja ipak spriječiti naknadno izvlačenje podataka.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook