Međunarodna agencija za energiju (IEA) u utorak je priopćila da se šanse za postizanje neto nulte stope emisije štetnih plinova do sredine stoljeća smanjuju ukoliko svijet radikalno ne promijeni način na koji se energija proizvodi, koristi i transportira.
Da bi se postigli ciljevi zacrtani u globalnom paktu o klimi iz 2015., među kojima je i ograničenje rasta globalne temperature na najviše 1,5 stupanj Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, potrebno je emisije stakleničkih plinova do 2050. svesti na nulu.
Broj zemalja koje žele postići neto nultu emisiju stakleničkih pliniova raste, a čak i kad bi u potpunosti ispunile svoja obećanja, još uvijek bi u svijetu 2050.bile 22 milijarde tona ugljičnog dioksida, što bi dovelo do povećanja temperature do 2100. godine za 2,1 stupanj Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, ističe se u najnovijem izvješću IEA.
Izvješće bi trebalo poslužiti za davanje smjernica za sljedeću rundu klimatskih pregovora u studenome u Škotskoj.
Neto nulta stopa emisije stakleničkih plinova je cilj koji je težak, ali ostvariv. Ukoliko do 2050. želimo postići neto nultu stopu emisija ugljika, tada nam više ne trebaju investicije u nove naftne i plinske projekte ili projekte na ugalj, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Prošle su godine temperature bile među najvišima ikada, a znanstvenici globalno zatopljenje i pojavu sve ekstremnijih vremenskih pojava pripisuju većinom emisiji stakleničkih plinova uključujući ugljični dioksid iz fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i plin.
Stoga, navodi s u izvješću, više se ne bi trebali prodavati niti novi osobni automobili s unutarnjim izgaranjem, a globalni sektor električne enegije bi morao postići nultu stopu štetnih emisija do 2040.
Također, ističe se u izvješću, nove tehnologije koje još nisu komercijalizirane, poput prikupljanja i skladištenja ugljika (CCS) te korištenja čistog vodika (zeleni vodik ili obnovljivi vodik) koji se proizvodi elektrolizom vode upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora i tijekom njegove proizvodnje ne ispušta stakleničke plinove, treba staviti na tržište.
Svaki mjesec, počevši od 2030., deset industrijskih postrojenja mora biti opremljeno CCS-om, trebat će se izgraditi tri nova industrijska pogona na čisti vodik te u industrijske pogone treba ugraditi kapacitet elektrolizatora od 2 GW.
Godišnje ulaganje u energiju će do 2030. biti potrebno povećati sa sadašnjih dva na pet bilijuna američkih dolara, dodajući još 0,4 postotna boda godišnje na globalni rast BDP-a, stoji u analizi IEA i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inače, emisije ugljičnog dioksida energetskog sektora su u prosincu 2020. bile 2,0 posto, ili 60 milijuna tona, iznad razine u prosincu 2019. godine.
Globalni podatak za 2020. godinu prikriva veliki disparitet među zemljama te su se tako emisije u Kini povećale za 0,8 posto u 2020. godini, a u Sjedinjenim Američkim Državama pale su za 10 posto.