S Instituta Max Planck

Hrvatica pronašla ključ mladosti u pivskom kvascu?

Slika nije dostupna
Pivski kvasac kao ključ vječne mladosti - zvuči kao dobra šala. Znanstvenici s Instituta Max Planck predvođeni Hrvaticom tvrde drugačije.

Starenje je životna činjenica, no tim znanstvenika s Instituta Max Planck, predvođenih Hrvaticom Ivom Tolić-Norrelykke, otkrili su mikrob koji ostaje vječno mlad, jer svaki put kad se razmnožava, on se i podmlađuje. Otkiće Tolić i njezinih kolega pruža fundamentalan uvid u mehanizme starenja, a njihova studija objavljena je u žurnalu Current Biology, piše na stranicama Instituta Max Planck.

>> 11 namirnica koje vas čine starijima

Generalno gledano, čak i mikrobi koji se razmnožavaju simetrijom, ne dijele se na dvije identične polovice. Detaljnija istraživanja otkrila su kako jedna od tih polovica dobija starije, često nefunkcionalne stanice, dok je druga polovica opremljena novim i posve funkcionalnim staničnim materijalom.

Na taj način mikrobi proizvode podmladak koji je mlađi od originala, slično kao i kod čovjeka.

Znanstveni tim predvođen Tolić pokazao je kako je kvasac Schizosaccharomyces pombe, za razliku od ostalih vrsta, imun na proces starenja tijekom razmnožavanja, ali pod za njega pogodnim uvjetima. Kad se za tu vrstu kvasca stvore vrlo povoljni uvjeti, ona se razmnožava diobom na dvije polovice, od kojih svaka dobija jednak dio starih stanica, kako obje polovice dobivaju jednaku porciju oštećenog materijala, obje su zapravo mlađe nego original.

'Svaki put kad se razmnožava, kvasac se pomalo podmlađuje', ističe Tolić, koja je šefica Insititua za molekularnu staničnu biologiju i genetiku pri institutu Max Planck u Dresdenu.

Kad se taj kvasac izloži negativnim utjecajima, poput kemikalija i topline, njegove stanice se razmnožavaju u stariju i mlađu polovicu, baš kao što je to uobičajeno. Mlađe polovice prežive dovoljno dugo da se mogu razmnožavati čak i u vrlo nepovoljnim uvjetima.

Otkriće je istaknulo S. pombe kao zanimljiv organizam, koji bi potencijalno mogao poslužiti kao model za određene tipove ljudskih stanica koje ne stare, poput bakterijskih stanica, matičnih stanica i stanica raka.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook