Svaka zima ponovno oživljava svima poznato upozorenje - izbjegavajte izlaganje hladnoći i utoplite se, da se ne razbolite. Manal Mohammed, viši predavač medicinske mikrobiologije na britanskom Sveučilištu Westminster, ističe da takvo uvjerenje pojednostavljuje način na koji se infekcije dišnih puteva doista šire i razloge zbog kojih su učestalije u hladnijem dijelu godine.
Prehlade i gripa uzrokovane su virusima, a ne izlaganjem niskim temperaturama. Rinovirusi uzrokuju većinu prehlada, dok virusi influence uzrokuju gripu. Ti se uzročnici prenose s osobe na osobu respiratornim kapljicama i fizičkim kontaktom, a njihov prijenos ne ovisi o tome je li vanjski zrak topao ili hladan, napominje Mohammed u članku za portal The Conversation.
Kombinacija vanjskih uvjeta je ključna
Unatoč tome, stopa infekcija u mnogim regijama diljem svijeta dosljedno raste tijekom zime. Mohammed objašnjava da hladni i suhi uvjeti pogoduju opstanku respiratornih virusa, pozivajući se na relevantno istraživanje. Virusi influence i koronavirusi dulje preživljavaju i ostaju zarazni u takvom okolišu, čime se povećava i mogućnost njihova prijenosa.
Suh zrak također mijenja ponašanje respiratornih kapljica. Kada ljudi dišu, govore, kašlju ili kišu, kapljice u uvjetima niske vlažnosti brže isparavaju i stvaraju sitnije čestice koje dulje ostaju u zraku. Takve se čestice lakše udišu, što povećava rizik izloženosti respiratornim infekcijama.
Učinak na tijelo
Hladan zrak utječe na prve linije obrane organizma. Udisanje hladnog zraka snižava temperaturu u nosu i dišnim putovima, što potiče vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila. Smanjen protok krvi ograničava imunološku aktivnost u tim tkivima i slabi rane obrambene reakcije koje inače sprječavaju virusnu infekciju, pojašnjava britanski stručnjak.
Izloženost hladnoći može poremetiti i normalnu funkciju dišnih putova, osobito kod osoba s osjetljivim dišnim sustavom. Zajedno, ti učinci olakšavaju virusima s kojima je organizam već došao u kontakt da se uspješno razviju u njemu.
Ima toga još...
Ljudske aktivnosti, koje se mijenjaju na sezonskoj razini, također imaju veliku ulogu. Hladno vrijeme potiče ljude da više vremena provode u zatvorenim prostorima, često u gužvama i uz lošu ventilaciju. Takvi uvjeti omogućuju nakupljanje i kruženje čestica koje sadrže viruse.
Zimi je prisutno i manje sunčeve svjetlosti, što smanjuje stvaranje vitamina D u koži. Vitamin D sudjeluje u regulaciji imunološke funkcije, a niže razine povezuju se sa slabijim imunološkim odgovorima, podsjeća Mohammed. Grijanje prostora dodatno isušuje zrak, što narušava funkciju sluzi u nosu i grlu. Sluz inače zadržava viruse i uklanja ih iz dišnih putova trepetljikama; isušivanje slabi taj zaštitni mehanizam.
Osobe s astmom ili alergijskim rinitisom suočavaju se s dodatnim poteškoćama. Epidemiološka istraživanja pokazuju da hladni uvjeti mogu pogoršati simptome i povećati funkcionalna ograničenja, čime se pojačavaju posljedice respiratornih infekcija, kaže na kraju Mohammed.