Usmjereni na stvaranje ekstremno tamnog tekstila, inženjeri s američkog Sveučilišta Cornell razvili su tkaninu koja drži rekord kao najcrnja dosad proizvedena tkanina. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, njihov materijal upija nevjerojatnih 99,87 posto svjetla koje ga obasjava.
Postizanje ultracrne boje zahtijeva više od boje.
Svjetlo se u osnovi odbija naprijed-natrag između fibrila, umjesto da se vrati prema van i to stvara ultracrni efekt, pojasnila je Hansadi Jayamaha, znanstvenica za vlakna i dizajnerica u članku objavljenom na stranicama Sveučilišta Cornell.
Znanstvenici su počeli s bijelim merino vunenim pletivom, premazavši ga polidopaminskim sintetskim melaninom. Zatim je tkanina stavljena u plazmensku komoru, gdje su u površinu urezani nanofibrili, odnosno mikroskopska vlakna koja zarobljavaju svjetlo.
Dizajn je inspiriran plavoprsom rajskom pticom (Ptiloris magnificus), vrstom porijeklom iz Nove Gvineje i sjeverne Australije. Mužjaci te ptice pokazuju ultracrno perje u kontrastu s iridescentnim plavo-zelenim prsima. Za razliku od ptice, čija se crnina gubi pri promjeni kuta gledanja, Cornellova tkanina zadržava iznimno upijanje svjetla čak i pri kutu gledanja od 60 stupnjeva od okomice.
Navedeni materijal se ne koristi samo u istraživanjima, već se već primjenjuje i u praksi. Studentica modnog dizajna na Cornellu, Zoe Alvarez, kreirala je haljinu koja prelazi od svjetlijih nijansi u ultracrnu tkaninu, okružujući središnji plavozeleni detalj inspiriran plavoprsom rajskom pticom.
Iako je spomenuta tkanina nešto manje upijajuća od Vantablacka (materijal napravljen od vertikalno poravnanih ugljikovih nanocjevčica) s 99,96 posto, ona je jeftinija i lakša za proizvodnju u većem opsegu, nudeći ultracrnu opciju spremnu i za stvarnu primjenu.