Evo 10 stvari zbog kojih će i najveći skeptici promijeniti mišljenje o biljkama.
1. Biljke kominiciraju s insektima
Neke biljke su razvile strategiju za preživljavanje koja uključuje kemijski ekvivalent slanju poziva u pomoć. Kada ih napadnu gusjenice, duhanske biljke u zrak puštaju kemijski spoj koji privlači grabežljive bube koje vole jesti gusjenice.
2. Biljke imaju sjećanja
Naravno da se ne 'sjećaju' na način kao što to čine ljudi, no znanstvenici su otkrili da biljke uče kako povezati različite valne duljine svjetlosti s različitim vrstama opasnosti. Znanstvenici bi na jedan sat uperili svjetlo u biljku i potom ih izložili virusu. To je bio patogen od kojeg se biljke mogu zaštitili proizvodnjom određenog kemijskog spoja. Ono što su znanstvenici otkrili jest da se idući put kad se upali svjetlo na sat vremena listovi biljke započnu s proizvodnjom kemikalija potrebnih za borbu protiv virusa. Biljke su proizvodile te kemikalija samo kada su bile izložene istoj vrsti svjetla u istom periodu.
3. Biljke stvaraju komunikacijske mreže
Ne samo da znaju 'vikati upomoć' kada ih napadnu kukci, one također upozoravaju druge biljke na opasnosti koje prijete. Jagoda, djetelina i još mnoge biljke rastu na način da oko sebe šire tzv. kurire, tj. horizontalne stabljike. Ti kuriri stvaraju jednostavne komunikacijske mreže između povezanih biljaka. Kada jednu od njh napadne neka buba ona šalje upozorenje ostalima kako bi njezina braća i sestre mogli izgraditi obranu protiv napadača - od toksina do kemikalija koje su tim biljojedima zaista lošeg okusa.
4. Ovisno o zvukovima biljke rastu drugačije
Možda bi trebali prestati zadirkivati vrtlare kada kažu da razgovaraju sa svojim biljkama. Biologinja Monica Gagliano sa Sveučilišta Western Australia je došla do zaključka da biljke mogu emitirati i odgovoriti na zvuk. Gagliano je primijetila da korijenje kukuruza proizvodi 'klikove' na oko 220 Herza. Ona i njezini suradnici zatim su uzgojili kukuruz kojem su kontinuirano puštali zvukove na 220 Herza. Korijen je reagirao na te zvukove okrećući se prema izvoru zvuka.
5. Biljke mjere vrijeme
Što mislite kako biljke znaju da je vrijeme za cvatnju? Tako je, one mjere vrijeme. Znanstvenici su nedavno identificirali niz proteina u biljkama koji reagiraju na količinu svjetla kojoj su izloženi tijekom dana. Kada u 24 sata dobiju dovoljno svjetla ti proteini šalju signal koji aktivira ciklus cvatnje.
6. Biljke razlikuju dolje i gore
Jeste li i vi jedan od onih koji se vole poigravati s biljkama tako da ih okrenete na krivu stranu ili postrance? Bez obzira na sve ne možete ih zeznuti jer biljke jako dobro znaju što je gore a što dolje. Bez obzira kako ih okrenuli njihov će težiti tome da svoje korijenje okrenu prema dolje, u tlo. Vrlo vjerojatno je da mogu osjetiti gravitaciju.
7. Biljke znaju tko je obitelj a tko nije
Čini se da biljke mogu prepoznati rod. U studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Botany biologinja Susan Dudley opisuje kako Impatiens pallida, obična biljka cjetnica, rastu korijenja posvećuje manje energije nego što je uobičajeno ako je okružuju rođaci. U prisutnosti genetski nepovezanih cvjetnica biljke potiču ubrza rast korijenja. Očigledno je kako svoje rođake prepoznaju putem kemijskog spoja koji se izlučuje iz njihova korijenja i s njima dijele dostupne hranjive tvari.
8. Jedne druge upozoravaju na približavanje neprijatelja
Čini se kako su duhanske biljke prilično komunikativne. Ne samo da zovu saveznike kukce kada su napadnute nego se i same pripremaju za bitku nakon što od susjeda prime informacije o neprijatelju. Znanstvenici su primijetili da duhanske biljke 'slušaju upozorenja' susjeda koja im donese vjetar pa imaju vremena proizvesti kemikalije koje će njihovo lišće učiniti neprimamljivim nametnicima.
9. Biljke koriste kamuflažu
Mimoza ima jedinstven način za obranu. Umjesto da koristi kemijske spojeve za proizvodnju okusa odbojnog kukcima, ona kada je se dodirne uvija svoje lišće. Znanstvenici vjeruju kako ta obrana služi da bi njezino lišće izgledalo manje i manje sočno. Biljojedi koji su u potrazi za lijepim, lisnatim zalogajem ići će ha potražiti negdje drugdje.
10. Biljke su umjetnici u bijegu
Svjetlo daje biljkama energiju, sustav za mjerenje vremena i poticaj da rastu dovoljno velike da 'pobjegnu' od hlada. Biologinja Joanne Chory nedavno je identificirala protein koji potiče da stabljike i vlati rastu više i jače. Protein, nazvan PIF7, osjeća količinu svjetla oko biljke i ako je biljka u hladu potaknuti će je da raste još više i traži sunce. Chory kaže da se nada da će moći iskoristiti PIF7 kako bi potaknuli usjeve na veći rast i 'na proizvodnju više hrane ili sirovina za biogoriva'.