Odao ga višak kisika

Astronomi otkrili smrvljeni asteroid prepun vode

Slika nije dostupna
Astronomi su pronašli smrvljeni asteroid, čija sudbina izgleda kao pogled prema budućnoj sudbini našeg planeta. Kao bonus, otkrili su da 26 posto tog egzoplaneta čini voda.

Europski astronomi pronašli su asteroid i njegove ostatke, čiju masu čini čak 26 posto vode. Za usporedbu, udio vode u Zemljinoj masi iznosi svega 0.023 posto. Otkriće astronoma predstavlja i prvo otkriće negog objekta izvan solarnog sustava koje sadrži i vodu.

'Naši rezultati pokazuju kako je definitivno postojao potencijal za nastanjive planete u tom egzoplanetarnom sustavu', istaknuo je u izjavi Jay Farihi, astronom sa Sveučilišta Cambridge i autor istraživanja koje je dovelo do navedenog otkrića, prenosi Scientific American.

>> VIDEO Tajne Jupitera: 'Ovo NISTE trebali vidjeti'

Ipak, tu prestaju dobre vijesti oko tog asteroida. Danas je on samo nakupina ostataka, koji kruže oko matične zvijezde, bijelog patuljka po imenu GD 61. Farihi i njegov tim vjeruju kako je prošlosti nešto gurnulo taj asteroid prema matičnoj zvijezdi, čija ga je gravitacija nakon toga raskomadala.

Tim astronoma iz Velike Britanije i Njemačke analizirao je podatke prikupljene teleskopom Hubble, kako bi otkrili kemijski sastav tog asteroida, udaljenog 170 svjetlosnih godina od Zemlje. Pronašli su dokaze o postojanju veće količine kisika nego što se može objasniti atmosferom GD 61.

Taj višak kisika mora biti vezan ili za vodu, ili za ugljik, rekao je Boris Gänsicke, astronom sa Sveučilišta Warvick u izjavi. No Gänsicke, Farihi i njihov njemački kolega Detlev Koester, sa Sveučilišta Kiel, pronašli su vrlo malo ugljika na GD 61 pa su zaključili kako kisik mora biti dokaz da na tom asteroidu, točnije njegovim ostacima, postoji voda.

Povrh navedenog, novootkriveni asteroid, na neki način je i pogled u budućnost našeg planeta. Za šest milijardi godina, naše Sunce će se pretvoriti u bijelog patuljka, čija će gravitacija početi privlačiti ostatke planeta našeg sustava i asteroide.

Rad Farihija i njegovog tima objavljen je u znanstvenom časopisu Science.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook