Općinska vijeća birala su se proporcionalnim izbornim sustavom, a najviše glasova na nacionalnoj razini dobila je Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS), sa 16,73 posto osvojenih glasova.
Na drugom su mjestu Liberalni demokrati (LDS) s 14,59 posto, zatim Socijalni demokrati (SD) s 11,98 posto i Slovenska pučka stranka (SLS) s 9,43 posto glasova.
Zatim slijedi stranka Nova Slovenija (NSI) sa 6,31 posto, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) s 5,22 posto, Slovenska nacionalna stranka s 2,46 posto.
Najmanje glasova dobile su izvanparlamentarne stranke - Stranka mladih Slovenije (SMS) 2,21 posto i stranka Aktivna
Slovenija (AS) s 1,58 posto ukupnih glasova.
Kako navode slovenski komentatori, najveće iznenađenje izbora predstavlja uvjerljiva pobjeda na izborima u Ljubljani nekadašnjeg direktora trgovačkog lanca "Mercator" i nezavisnog kandidata Zorana Jankoviča, koji je u slovenskoj prijestolnici postao gradonačelnik već u prvom krugu, iako je imao 16 protukandidata, od kojega najozbiljnijeg u Francu Arharu, kojega su podržavale stranke desnog centra koje čine sadašnju vladu.
Jankovič je u Ljubljani osvojio 63 posto glasova, a njegova lista u gradskom vijeću imat će 23 od 45 vijećničkih mjesta, što je također veliko iznenađenje i razočarenje za vodeće stranke, osobito one desnog centra.
U Ljubljani su, međutim, u pozicijama u gradskoj vlasti izgubile i tradicionalno jake stranke ljevice, jer je dosadašnja gradonačelnica Danica Simšič (Socijalni demokrati, SD) dobila samo 7,7 posto glasova, a kandidat liberalnih demokrata (LDS) Jožef Kunič 1,70 posto.
Stranka premijera Janše dobila je u Ljubljani na izborima za općinsko vijeće 14 posto glasova, manje nego na nacionalnoj razini.
Kandidat Janšine stranke u Kopru i dosadašnji gradonačelnik Boris Popovič ostaje na svom mjestu, jer su on i njegova lista pobijedili s uvjerljivom dvotrećinskom većinom na izborima za gradonačelnika i za općinsko vijeće.
U Mariboru je više vlasti nego na dosadašnjim lokalnim izborima osvojila desnica, a vlast u Celju, zadnjih godina jednoj od najpropulzivnijih slovenskih središta, zadržala je Slovenska pučka stranka (SLS), koja ima najviše članova u općinskom vijeću i koja je zadržala gradonačelnika Bojana Šrota.
Slovenski politički analitičari smatraju da, osim nešto slabijeg rejtinga stranaka ljevice u Mariboru i Ljubljani, ovogodišnji lokalni izbori nisu dali precizan odgovor na pitanje o mogućoj promjeni raspoloženja biračkog tijela uoči sljedeće dvije godine, kada Sloveniju čekaju najprije predsjednički izbori (2007.), a onda i opći parlamentarni izbori (2008.), jer je nastupilo mnogo nestranačkih i lokalnih listi bez transparentnih veza s političkim strankama.
Najčešća je ocjena da su birači, po načelu "ne mijenjaj žarulju dok svijetli", zadržali lokalnu vlast ondje gdje je dobro radila, a zamijenili je ondje gdje smatraju da su potrebne promjene.
Glede uspjeha poduzetnika i menadžera Zorana Jankoviča, inače jednog od najbogatijih Slovenaca, na izborima u Ljubljani, opća je ocjena da stranke desnog centra nisu uspjele birače uvjeriti da je Jankovič "tranzicijski tajkun" niti ga "ocrniti" pred biračima objavom revizijskog izvješća prema kojemu je poslove s mjesta direktora "Mercatora" namještao vlastitim sinovima i njihovim tvrtkama.
Ljevici skloni analitičari tvrde da su glasači time dali na znanje Janši da ne odobravaju njegovo miješanje u izbor vodećih ljudi u najvećim kompanijama (Jankoviča je smijenila Janšina vlada), dok desnici skloni komentatori ističu strahovanja da u Sloveniji slijedi val "turbopolitike" i nove generacije političara "berlusconijevskog" tipa koji su skloni populizmu, iako ih politička publika doživljava kao aktere koji mogu "promijeniti stvari".