U svijetu oko 2,9 milijuna ljudi živi s multiplom sklerozom (MS), a otprilike tri četvrtine su žene, zbog čega su spolne razlike postale istraživački prioritet. Analiza proteina cerebrospinalne tekućine (moždane tekućine) u najnovijem istraživanju upućuje na razlike koje bi mogle pomoći objasniti zašto multipla skleroza nerazmjerno pogađa žene.
Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado Anschutz Medical Campus analizirali su cerebrospinalnu tekućinu šest žena, tri s multiplom sklerozom i tri bez nje, koristeći uzorke uzete tijekom obrade teških glavobolja putem lumbalne punkcije.
Značajne promjene u moždanoj tekućini žena
U studiji objavljenoj u časopisu IBRO Neuroscience Reports identificirali su više od 100 proteina s promijenjenim razinama, 72 povišena i 46 snižena kod žena s multiplom sklerozom u usporedbi sa ženama bez MS-a.
Cerebrospinalna tekućina okružuje i mehanički te kemijski štiti živčani sustav, pa promjene u njezinu proteinskom sastavu mogu odražavati procese poput multiple skleroze, koja oštećuje mijelin oko živčanih vlakana.
"Mnoga neurološka i neurodegenerativna oboljenja pokazuju spolne razlike. Neka od njih, poput Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, češća su kod žena, dok je Parkinsonova bolest češća kod muškaraca", kaže endokrinologinja Kimberley Bruce, jedna od autorica navedenog istraživanja u objavi na stranicama navedenog američkog sveučilišta.
Detaljnijim razumijevanjem spolnih razlika, znanstvenici mogu bolje razumjeti mehanizme koji pokreću ta oboljenja.
Analiza proteinskog sastava moždane tekućine pokazala je povišene razine proteina povezanih s imunološkom aktivnošću, uključujući mikrogliju i makrofage, dok su smanjene razine proteina povezanih s neurogenezom i funkcijom neurona.
Povećano razumijevanje napredovanja bolesti
"Identificiranjem specifičnih promjena proteina u tekućini oko mozga i leđne moždine, studija poboljšava naše razumijevanje kako multipla skleroza napreduje, posebno kod žena. Također ističe moguće signale koje liječnici ili znanstvenici mogu koristiti za praćenje aktivnosti bolesti ili testiranje novih terapija", kaže Bruce.
Autori studije sumnjaju na utjecaj hormona, osobito kod žena u dobi od 30 do 40 godina, kod kojih se multipla skleroza dijagnosticira otprilike tri puta češće nego kod muškaraca, u razdoblju reproduktivnih i menstrualnih promjena. Povišeni protein, globulin koji veže spolne hormone (SHBG), smanjuje dostupnost estrogena i testosterona vezanjem za njih.
"Postoji puno različitih čimbenika koji utječu na rizik od multiple skleroze. U budućnosti su potrebne različite terapije, koje ciljaju te različite čimbenike, za bolju i personaliziraniju ukupnu skrb", kaže na kraju Bruce.