Ono što ljudi doživljavaju kao ritmično kliktanje u oceanu možda zapravo skriva strukturiran i složen sustav komunikacije među kitovema ulješurama. Nova otkrića upućuju na to da vokalizacije ulješura mogu dosezati razinu složenosti usporedivu s elementima ljudskog govora.
Istraživanje organizacije Project CETI (američka neprofitna inicijativa), nadovezuje se na studiju iz 2024. godine koja je prvi put utvrdila akustične sličnosti između kitovskih zvukova kliktanja, takozvanih "kodasa" i ljudskih samoglasnika. Ta je ranija analiza opisala te zvukove kao izražajnije nego što se prije smatralo, ali nije ulazila u njihovu unutarnju strukturu.
Fascinantan uvid u fonetiku i fonologiju kitova
To istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B i koje je vodio lingvist Gašper Beguš, analiziralo je 3948 spomenutih kodasa, snimljenih od 15 kitova ulješura između 2014. i 2018. godine u istočnom Karipskom moru. Tim je proučavao pet ključnih svojstava tih zvukova te otkrio obrasce koji odražavaju principe poznate iz ljudske fonetike i fonologije.
"Svih pet svojstava imaju bliske paralele u fonetici i fonologiji ljudskih jezika, što upućuje na neovisnu evoluciju", navode autori spomenute studije u svom radu, a prenosi portal Science Alert.
Studija je identificirala dvije glavne kategorije kodasa na temelju njihove akustične strukture. Kodasi s jednom rezonantnom frekvencijom nazvani su "a-kodasi", dok su oni s dvije frekvencije označeni kao "i-kodasi". Te se skupine razlikuju ne samo u zvuku nego i u ponašanju. A-kodasi su obično dulji, dok se i-kodasi pojavljuju, i u kraćim, i duljim oblicima.
Na obrasce utječu i susjedni zvukovi, koji se međusobno oblikuju na način usporediv s kombiniranjem glasova u ljudskom govoru. Pojedine ulješure također pokazuju vlastite obrasce vremenskog ritma, što upućuje na individualne razlike.
Komunikacija, ali ne i pravi jezik
"Vokalizacije kodasa ulješura stoga su vrlo složene i predstavljaju jednu od najbližih paralela ljudskoj fonologiji među svim analiziranim sustavima životinjske komunikacije", ističu autori studije.
Iako su nalazi značajni, znanstvenici ne žele taj sustav nazvati pravim jezikom. Bez razumijevanja značenja kodasa, oni ostaju u kategoriji komunikacijskih sustava, a ne strukturiranog jezika.
Dešifriranje komunikacije ulješura
Istraživanje predstavlja korak naprijed u dugoročnom cilju projekta Project CETI, koji uz pomoć strojnog učenja pokušava dešifrirati komunikaciju ulješura. Uspjeh bi mogao promijeniti razumijevanje razvoja jezika i čak otvoriti mogućnost komunikacije s drugim vrstama.
"U cjelini, naši rezultati pokazuju da su vokalizacije ulješura vrlo složene i vjerojatno čine jedan od fonološki najsofisticiranijih komunikacijskih sustava u životinjskom carstvu", zaključuju autori istraživanja.