Što je razlog tome da smo na vrhu prehrambenog lanca i što naš mozak čini drugačijim od mozga životinja i dalje su pitanja koja muče brojne znanstvenike jer na njih nemaju odgovor. Istraživanja pružaju vrlo skromne odgovore, a ovaj je tjedan objavljena nova studija u časopicu Nature Neuroscience u kojoj stoji kako je otkrivena nova vrsta stanice u ljudskom mozgu, piše News.com.au.
Novootkriveni neuroni sastavljeni su od gustog snopa živčanih vlakana, a takav tip stanice mogao bi biti dodan u kratak popis stanica koje su posve jedinstvene za ljudski rod i, eventualno, druge primate. Znanstvenici to uvjerenje potkrjepljuju činjenicom da takve stanice nisu pronađene kod ostalih životinja koje se koriste u laboratorijima, a, osim toga, "prikazuju anatomska svojstva koja nikad nisu opisana kod glodavaca", navodi se u objavljenoj studiji.
U istraživanju su sudjelovali znanstvenici iz SAD-a i Europe, a dokazi su prikupljani tijekom nekoliko godina istraživanja na Sveučilištu u mađarskom gradu Szegedu i Allenovom institutu za neurološku znanost u Seattleu u Americi.
Stanice pronađene u najsloženijem dijelu mozga
Složeni eksperimenti na uzorcima tkiva iz cerebralnih korteksa dvaju muškaraca koji su donirali mozak doveli su do ovog pronalaska. Radi se o stanicama pronađenima u području mozga za koji se smatra kako je povezan uz svijest što je jedna od najfascinantnijih i trajnih tajni u području neuroznanosti. "Radi se o najsloženijem dijelu mozga", napisao je dr. Ed Lein iz Allen Instituta u svojem izvješću.
U ovom trenutku pitanje s kojim se znanstvenici bave je - je li novootkrivena stanica u mozgu zaista jedinstvena samo za ljudski rod? "Mi stvarno ne razumijemo što ljudski mozak čini toliko posebnim. Proučavanje razlika na razini stanica je dobro mjesto za početak proučavanja, a sada imamo i nova saznanja za to", dodao je.
Znanstvenici smatraju kako su novootkriveni neuroni vrlo bitni u poremećajima mozga, a da bi testirali tu teoriju paniraju proučavati mozgove donatora koji su imali psihijatrijske poremećaje tijekom života. Budu li istraživanja pokazala kako su znanstvenici u pravu, postoji velika šansa da se utječe na tijek bolesti kod budućih pacijenata.