Ledenoj ploči na Grenladnu nije baš lako pristupiti, pa su u snimanje uključeni NASA-ini sateliti, uključujući i multispektralnu modifikaciju MODIS. Nova studija ponudila je objašnjenje za taj fenomen - krivnja je u nečistoćama poput ugljika i ledenih algi, piše Live Science.
"Ono što vidimo jest da je tamna zona prekrivena tankim slojem prašine i crnog ugljika koji pruža prehranu za alge tamne boje", izjavio je koautor studije Alun Hubbard, profesor u Norveškom centru za Arktičke plinove, okoliš i klimu.
Znanstvenici su vrlo zabrinuti jer, ukoliko bi se led na Grenlandu otopio razina mora bi porasla za čak 7,42 metara. Naime, na ledenu ploču odlazi više od 80 posto grenlandskog kopna - oko 1,7 milijuna četvornih kilometara. U prosjeku, led je debeo više od jednog kilometra i drži oko 8 posto svježe vode na svijetu.
Više temperature dovele su do pojave algi na površini ledene ploče. Za razliku od leda koji reflektira sunčeve zrake, alge ih apsorbiraju i tako ubrzavaju proces otapanja u posljednjih nekoliko desetljeća.
"Činjenica da je veliki dio zapadnog ruba ledene ploče na Grenlandu postao taman znači da se otapa pet puta brže", rekao je Hubbard.
Studija je obljavljena prošlog mjeseca u znanstvenom časopisu Nature Communications.