Američki predsjednik Donald Trump u subotu je ustvrdio da je upravo Teheran odgovoran za napad na iransku osnovnu školu na samom početku rata, u kojem su poginula brojna djeca.
No već u ponedjeljak priznao je da zapravo ne zna dovoljno o događaju o kojem je govorio. Pritom je sugerirao da i druge države, uključujući Iran, koriste krstareće rakete Tomahawk – oružje za koje se pretpostavlja da je pogodilo školu. Iran, međutim, ne posjeduje takve rakete.
Na konferenciji za novinare Trump je upitan zašto nitko drugi iz njegove administracije ne iznosi istu tvrdnju o iranskoj odgovornosti, dok ostali dužnosnici govore o istrazi koja je u tijeku. Odgovorio je kratko: "Zato što zapravo ne znam dovoljno o tome."
Dodao je kako će poštovati rezultate istrage.
Drugim riječima, Trump je priznao da je iznio ozbiljnu optužbu iako je očito imao vrlo ograničene informacije o samom događaju. Istodobno je dao naslutiti da nije bio detaljno upoznat s jednim od najkontroverznijih napada u dosadašnjem tijeku rata, piše CNN.
Napad na školu u međuvremenu je postao velika međunarodna tema, a čak i pojedini republikanci strahuju da bi mogao ozbiljno naštetiti ratnim naporima ako se pokaže da su Sjedinjene Države odgovorne. Analize CNN-a i vojnih stručnjaka upućuju na to da je američka vojska vjerojatno odgovorna za napad. U međuvremenu se pojavila i nova snimka koja, čini se, prikazuje američku raketu kako cilja pomorsku bazu Iranske revolucionarne garde koja se nalazi neposredno uz školu.
Unatoč tome, čini se da Trump nije bio u potpunosti upoznat s razvojem događaja.
Ovo nije jedini primjer koji sugerira da predsjednik nema potpunu sliku o situaciji na terenu u Iranu.
Trump je i ranije imao složen odnos prema činjenicama, no posebno je upečatljivo vidjeti takav pristup u kontekstu rata.
Napad na školu nije bio jedini primjer tijekom iste konferencije za novinare.
U jednom trenutku Trump je ustvrdio da su se iranski susjedi iz Perzijskog zaljeva pridružili Sjedinjenim Državama i Izraelu u ratu protiv Teherana.
"Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni – ili barem nisu planirali sudjelovati – a onda su i oni napadnuti", rekao je. "To je imalo suprotan učinak. Susjedi su stali na našu stranu i počeli ih napadati, i to prilično uspješno. Pogledajte Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge."
No takva tvrdnja ne odgovara stvarnom stanju.
Istina je da je Iran odgovorio na američke i izraelske napade napadima na američke ciljeve u državama Perzijskog zaljeva. No nije točno da su te zemlje zbog toga ušle u rat.
Ujedinjeni Arapski Emirati našli su se pod najtežim napadima, no nisu izveli udare na Iran, s kojim imaju dugogodišnje poslovne veze. Umjesto toga pokušavaju djelovati diplomatskim i političkim pritiskom.
Saudijska Arabija zaprijetila je odmazdom ako Iran nastavi s napadima, ali zasad nije ušla u rat.
Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari poručio je: "Katar nije dio kampanje usmjerene protiv Irana." Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al-Thani rekao je za Sky News kako Katar nastavlja tražiti smirivanje sukoba.
Da države Zaljeva nisu ušle u rat kritizirao je i republikanski senator Lindsey Graham u ponedjeljak navečer na Fox Newsu, samo nekoliko sati nakon Trumpove konferencije.
"Saudijskoj Arabiji pogođeno je američko veleposlanstvo u Rijadu", rekao je senator iz Južne Karoline. "Zar nemate obvezu stati uz nas u borbi?"
Graham je pritom odluku Ujedinjenih Arapskih Emirata nazvao "velikim razočaranjem".
Trump je na istoj konferenciji također ustvrdio da usporavanje pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, uz južnu obalu Irana, "zapravo ne utječe na Sjedinjene Države", jer Amerika danas proizvodi dovoljno vlastite nafte.
Istina je da druge zemlje, osobito u Aziji, u većoj mjeri ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva. No globalno gospodarstvo je međusobno povezano pa posljedice takvih poremećaja, osobito kroz rast cijena nafte, osjete i Sjedinjene Države.
Tu su i Trumpove tvrdnje o iranskim vojnim sposobnostima i razlozima za pokretanje rata.
On je više puta tvrdio da bi Iran uskoro mogao pogoditi Sjedinjene Države interkontinentalnim balističkim projektilom, da je planirao preventivni napad na SAD te da je namjeravao preuzeti kontrolu nad cijelim Bliskim istokom.
No za takve tvrdnje zasad nema potvrde u dostupnim obavještajnim podacima. Kao i u slučaju njegove kasnije ublažene tvrdnje da je Iran pogodio vlastitu školu, rijetko tko osim Trumpa govori u takvim terminima.
Čini se da američki predsjednik često djeluje unutar vlastite, pažljivo oblikovane verzije stvarnosti.
Jedno je kada se to odnosi na unutarnju politiku, no sasvim je drugo kada takav pristup dolazi do izražaja dok se vodi rat u jednoj od najnestabilnijih regija svijeta.
Ipak, trenutačno stanje stvari sugerira upravo to – bez jasnih naznaka da će se Trumpove odluke uskoro više oslanjati na provjerene činjenice.
This browser does not support the video element.