"Ovo je velika šansa za BiH", kazao je Lagumdžija novinarima u Sarajevu po povratku iz Berlina, gdje je sudjelovao u predstavljanju Steinmeierove i Hammondove inicijative na skupu upriličenom u srijedu u organizaciji njemačkog Aspen instituta.
Lagumdžija je kazao kako je inicijativa rezultat višemjesečnih razgovora i lobiranja čiji je cilj bio izmijeniti dosadašnji pristup EU BiH i pomoći toj zemlji da brže krene u provedbu reformi i ispunjavanje kriterija za članstvo u Uniji.
Po njegovim riječima bit je nove inicijative krenuti odmah u provedbu strukturalnih reformi, gospodarskih, ali i socijalnih te pravnih, a da na kraju tog procesa bude rješavano pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" kojom je od BiH zatraženo uklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa.
"Problem 'Sejdić-Finci' već šest godina zaustavlja napredak BiH na europskom putu", podsjetio je Lagumdžija. Riječ je o slučaju u vezi s kojim je Europski sud pravde 2009. ocijenio protivnim europskoj povelji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelove ustava i izbornog zakona u BiH koji onemogućuju kandidiranje i izbor pripadnika nacionalnih manjina u Predsjedništvo BiH i u Dom naroda državnog parlamenta. Provedba te presude pretvorila se u nerješivi problem jer su predstavnici hrvatskih stranaka inzistirali da se kroz to riješi i zaštita prava hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg na izbor svojih predstavnika u tijelima vlasti u BiH.
Lagumdžija EU predstavniku: Ne petljaj, ne laži!
Lagumdžija je ipak upozorio kako novi pristup ne znači da se ovaj problem neće morati riješiti, dodajući kako provedba ove presude ostaje preduvjet da EU odobri BiH status kandidata za članstvo. No prije toga, kako je kazao, radit će se na provedbi drugih reformi odnosno na ispunjavanju tzv. kopenhaških kriterija. To konkretno znači jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, čime bi se potaknuo ukupan gospodarski rast, jačanje vladavine prava odnosno borba protiv kriminala i korupcije, kvalitetna državna uprava i efikasniji ustroj vlasti.
Osobe koje budu nositelji vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih 12. listopada morat će potpisati izjavu kojom se obvezuju na provedbu takvih zadaća, a Lagumdžija očekuje kako će ta izjava sadržavati konkretne zadaće i vremenske okvire u kojima ih treba provesti.
"Kada se to potpiše, možemo očekivati da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) stupiti na snagu", kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije.
Lagumdžija je uvjeren kako papir kojega potpišu novoizabrani dužnosnici u BiH neće biti "prazna deklaracija" kao i da će oni ozbiljno shvatiti obveze koje preuzimaju.
"Sada se svi moramo uozbiljiti", kazao je Lagumdžija.
Ocijenio je i kako činjenica da u idućih pet godina neće biti proširenja EU na nove članice za BiH zapravo ne znači ništa, jer je pred njom ogroman posao prilagodbe europskim standardima koji se svakako ne može okončati za pet godina, no zato je njena nova šansa za članstvo odmah nakon tog razdoblja ukoliko uradi ono što se od nje očekuje u Bruxellesu.
U inicijativi Berlina i Londona navedeno je i kako se očekuje da BiH dogovori mehanizam koordinacije odnosa s EU "jednim glasom". Nepostojanje tog mehanizma do sada je bila zapreka da SAA, potpisan još 2008. godine, stupi na snagu pa je BiH jedina država u regiji koja formalno nema nikakve ugovorne odnose s Unijom.
Aktualni ministar vanjskih poslova uskoro će napustiti tu dužnost jer je SDP BiH, kojemu je na čelu, doživio težak poraz na nedavnim izborima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook