Tijekom noći izvedeni su intenzivni američko-izraelski napadi na Isfahan. Radi se o jednom od najvećih iranskih gradova s oko 2,3 milijuna stanovnika i lokacijom vojne zračne baze Badr.
Snažne eksplozije i veliki požari osvijetlili su noćno nebo iznad grada.
Isfahan se smatra strateški važnim zbog svoje vojne i industrijske infrastrukture, a njegov znameniti nadimak Nesf-e Jahan doslovno znači "pola svijeta".
Vojni udari izvedeni su na veliko skladište streljiva u tom gradu, čime je dodatno pojačana napetost u već ionako eskaliranom sukobu na Bliskom istoku.
Prema dostupnim informacijama, u napadu su korištene tzv. bunker-buster bombe teške oko 900 kilograma, namijenjene uništavanju duboko ukopanih vojnih ciljeva, javlja NDTV.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je snimku snažne eksplozije na društvenoj mreži Truth Social, a strani mediji navode kako je riječ upravo o udaru izvedenom u blizini središnjeg iranskog grada. Na dostupnim snimkama vide se golemi vatreni oblaci, nakon kojih slijede sekundarne detonacije, što upućuje na eksploziju većih količina streljiva.
Podaci satelitskog praćenja požara, uključujući NASA-ine sustave, sugeriraju da se napad dogodio u području planine Soffeh, za koje se vjeruje da sadrži vojne objekte. Iranske vlasti zasad se nisu službeno oglasile o incidentu.
Pozivajući se na američke dužnosnike, Wall Street Journal navodi kako je u operaciji korišten velik broj penetracijskih bombi s ciljem uništenja projektila, raketa i drugih eksplozivnih sredstava pohranjenih u skladištu.
Isfahan ima ključnu ulogu u iranskoj vojnoj i nuklearnoj infrastrukturi. Grad je poznat po koncentraciji obrambene industrije, ali i kao jedna od lokacija za obogaćivanje urana. Upravo je to područje bilo meta američkih udara i tijekom 12-dnevnog sukoba između Irana i Izraela u lipnju 2025. godine.
Prema ranijim satelitskim snimkama, Iran je neposredno prije tog sukoba u Isfahan prebacio značajne količine visoko obogaćenog urana. Analitičari procjenjuju da se radilo o više stotina kilograma materijala čistoće do 60 posto, što predstavlja korak do razine potrebne za izradu nuklearnog oružja.
Unatoč snažnom napadu, zasad nema potvrda o curenju radijacije ili kontaminaciji u pogođenom području.
Korištene bunker-buster bombe dizajnirane su za probijanje debelih slojeva tla i betona prije detonacije, što ih čini posebno učinkovitima protiv podzemnih bunkera, skladišta i nuklearnih postrojenja. Upravo ta sposobnost dubinskog prodiranja čini ih jednim od najopasnijih konvencionalnih oružja u modernom arsenalu.
Napad dolazi dan nakon što je Trump zaprijetio razaranjem ključne iranske infrastrukture, uključujući energetske i nuklearne objekte, ako se uskoro ne postigne dogovor o prekidu sukoba. Time Washington, čini se, šalje jasnu poruku o spremnosti na daljnju eskalaciju rata koji traje već drugi mjesec.
Istodobno, diplomatski napori za smirivanje situacije su u tijeku. Predstavnici Pakistana, Egipta, Saudijske Arabije i Turske pokušavaju pronaći izlaz iz krize, dok Iran poduzima protumjere. Teheran je već blokirao Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.
Dodatno zaoštravanje odnosa moglo bi imati ozbiljne posljedice za globalno tržište energije. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna kopnena operacija SAD-a ili širi iranski odgovor mogli pogurati cijene nafte na razine kakve nisu zabilježene još od robnog buma 2008. godine.