Carine koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja ponajviše će štetiti jednom specifičnom dijelu ljudi.
U Bangladešu i Šri Lanki oko dvije trećine onih koji rade na šivaćim strojevima su žene. To je industrija koja je 1980-ih privukla milijune žena na tržište rada i istovremeno predvodila gospodarski rast.
No, imaju problem – Amerika im je najveći pojedinačni kupac odjeće i mnogo toga sada će ovisiti o tome hoće li zemlje koje ovise o izvozu jeftinih majica i cipela uspjeti i dalje nastaviti ih prodavati SAD-u.
Radnici u tim dvjema zemljama na iglama su otkako je Trump u veljači najavio "recipročne carine" za većinu američkih trgovinskih partnera, piše the Economist. Tada su tvrtke kao American Eagle i Walmart odlučili staviti na čekanje narudžbe vrijedne milijune dolara.
Dodatan problem za milijune žena u tim državama je i činjenica da će teže pronaći druge opcije za prekvalifikaciju ili novi posao. Sindikati tvrde da je dio radnika već otpušten.
Tako je, primjerice, Lima Akhter, 28-godišnjakinja koja je uzdržavala osmeročlanu obitelj radeći u Patriot Eco Apparelu, u lipnju ostala bez posla bez ikakvog prethodnog upozorenja. Isto je doživjelo i 40 drugih radnika.
"Plaćala sam školarine svojoj djeci i lijekove roditeljima. Sada ću biti prisiljena posuditi novac od tvrtke za mikrokreditiranje", rekla je Akhter.
U Šri Lanki, u tvornicama u kojima se proizvodi odjeća, potencijalne carine koriste se kao izgovor kako bi odbili povećati plaću ili isplatiti bonuse svojim radnicima.
Bivši predsjednik Šri Lanke Ranil Wickremesinghe upozorio je da bi, ako carine zaista stupe na snagu, moglo biti ugroženo više od 100.000 radnih mjesta. Posljedice toga moglo bi osjetiti između 2,5 i šest milijuna članova obitelji otpuštenih radnika.